Váh

Váh (njemački: Waag;^[1] mađarski: Vág;^[2][3] poljski: Wag^[4]) najduža je rijeka u granicama Slovačke. Između ostalih, protječe kroz sljedeće gradove: Liptovský Hrádok, Liptovský Mikuláš, Ružomberok, Vrútky, Žilina, Bytča, Považská Bystrica, Púchov, Ilava, Dubnica nad Váhom, Nemšová, Trenčín, Nové Mesto nad Váhom, Piešťany, Hlohovec, Sereď, Šaľa, Kolárovo i Komárno.

Váh
Váh kod Žiline
Izvorno ime	Váh
Drugo ime	mađarski: Vág, njemački: Waag, poljski: Wag
Države	Slovačka
Dužina	403 km
Izvor	Kráľova hoľa, Niske Tatre (Crni Váh) Važecka dolina, Visoke Tatre (Bijeli Váh)
Ušće	Dunav (Komárno)
NV ušća	106,5 m
Progresija	Dunav → Crno more
Prosječni protok	196 m3/s
Površina sliva	15.075 km2
Lijeve pritoke	Demänovka, Revúca, Ľubochnianka, Turiec, Rajčanka, Nitra
Desne pritoke	Belá, Orava, Varínka, Kysuca, Bijela voda, Vlára, Dubová, Dudváh, Mali Dunav

Etimologija

Ime rijeke germanskog je ili slavenskog porijekla. Moglo bi biti izvedeno od starogermanskog wȃg ("struja") ili praslavenskog vagъ, vaga ("motka, štap, izrezbarena grana"), referirajući se na pojačane riječne obale. Postoji nekoliko slavenskih imena rijeka sa sličnom motivacijom, ali se generalno pretpostavlja da su imena većih rijeka u Slovačkoj predslavenska.^[5] Rijeka je prvi put spomenuta kao flumen Vvaga (1111) i aqua Vvac (1113).^[5]

Geografija

Lijeva pritoka Dunava, Váh je dug 403 km, uključujući Crni Váh. Njegova dva izvora, Bijeli (Biely) i Crni Váh (Čierny), smještena su na Visokim, odnosno Niskim Tatrama, a teče sjevernom i zapadnom Slovačkom i ulijeva se u Dunav u blizini Komárna. Lijeve su mu pritoke Demänovka, Revúca, Ľubochnianka, Turiec, Rajčanka i Nitra, a desne Belá, Orava, Varínka, Kysuca, Bijela voda, Vlára, Dubová, Dudváh i Mali Dunav. Krajem srednjeg vijeka rijeka je bila vlasništvo Stibora Stiboričkog i njegovog sina Stibora Beckovskog iz klana Ostoja, a kasnije je to vlasništvo dobio Móric Benyovszky kao dar od Marije Terezije.

Uključuje kanale, brane (Crni Váh, Liptovská Mara, Bešeňová, Krpeľany, Žilina, Hričov, Nosice, Sĺňava, Madunice, Kráľová i Selice) i 16 hidroelektrana, čija je izgradnja počela 1930-ih, a intenzivirana je nakon Drugog svjetskog rata. Glavni slovački autoput ide duž Váha (Bratislava – Trenčín – Považská Bystrica – Žilina te Ružomberok – Poprad), kao i glavna željeznička pruga Bratislava – Žilina – Košice.