Raonik
jedna od neparnih kostiju lica u lobanji čovjeka From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Raonik, u literaturi na bosanskom poznatiji pod latinskim imenom vomer, je jedna od neparnih kostiju lica u lobanji čovjeka. Nalazi se u srednjesagitalnoj liniji, a zglobljava se sa klinastom, sitastom, a lijevo i desno, sa nepčanim, kao i sa gornjrviličnom kostima. Formira donji dio nosne pregrade, a sa gornjim dijelom okomitu ploču sitaste kosti.[1][2][3][4]
Remove ads
Struktura
Gornji rub vomera, sa svake strane, sadrži koštane krilaste nastavke (alae vomeris), koji su na svakoj strani spojeni je sa vrškom klinaste kosti i sa klinastim nastavkom nepčane kosti.
Donji rub vomera je spojen sa grebenovima gornje vilice i nepčane kosti. Prednji rub je najduži, a njegova gornja polovina je spojena je sa okomitom pločom sitaste kosti (lamina perpendicularis ). Donja onja polovina je konkavna za vezanje sa donjim rubom hrskavice nosne pregrade.[4][5][6]
Stražnji rub raonika je slobodan i razdvaja dvije šupljine hoane.
Rubovi
Gornji rub' je najdeblji, a predstavlja duboku brazdu, obostrano ograničenu horizontalno projicirajućeg proširenja kosti – pod nazivom krilo raonika. Brazda razdu prima šiljak klinaste kosti, dok se margina krila zglobljava sa usminskim (vaginalnim) nastavkom medijalnih krilastih ploča iza klinaste kosti, a sa klinastim nastavkom nepčana kost|nepčanih kostiju]] ispred. Donjio rub se zglobljava sa grebenom kojeg forniraju gornje vilice nepčane kosti. Prednji rub je najduža kosina prema dolje i naprijed. Njegova gornja polovina je spojena sa vertikalnon pločom sitaste kosti. Donja polovina udubljena za donji rub pregradne nosne hrskavice. Zadnji rub je slobodan i bez koštanih zglobljavanja; konkavan je i razdvaja hoane
Zglobljavanja
Raonik se zglobljava sa šest kostiju:
- dvije lobanjske: klinasta i sitasta;
- četiri kosti lica: dvije gornjeviličnee i dvije nepčane kosti.
Također se zglobljava i sa hrskavičnom nosnom pregradom.
Remove ads
Funkcija
Vomeronazalni organ, zvani Jacobsonov organ, je hemoreceptorni organ, koji je imenovan po bliskosti vomera i nosnih kostiju, a posebno je razvijen kod životinja kao što su mačke. Misli se da je povezan i sa percepcijom određenih feromona. Postoje pretpostavke da sličnu ulogu kod čovjeka ima tzv. vomerni organ.
Ostale životinje
Kod košljoriba, raonici su spljošteni, upareni, kosti koje čine prednji dio krova usta, odmah iza premaksilske kosti. U mnogim vrstama, oni imaju zube, dopunu onima pravim u vilicama; u nekih izumrlih vrsta, zubi na vomerima su zapravo veći u primarnom setu.[5][6]
U vodozemaca i gmizavaca, raonici postaju uži, zbog prisustva uvećanih hoana (unutrašnjih dijelova nozdrva) na obje strane. Oni se mogu dodatno proširiti natrag u vilice. Kod ptica, obično su mali, gdje čine gornji zadnji dio kljuna, koji se ponovo se nalazi između hoana.[7]
Kod sisara, vomeri su postali još uži i spojeni u jednu, vertikalno orijentiranu kosti. Razvoj tvrdog nepca ispod vomer znači da se kost sada nalazi u nosnoj komori, odvojeno od usta.[7]
Dodatne slika
Medijalni zid lijeve nosne šupljine sa raonikom in situ
Raonik
Baza lobanje – donja površina
Sagittal section of skull.
Raonik
Raonik
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads