Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine nalazi se u sarajevskoj općini Centar, između važnih prometnica koje grad sijeku pravcem zapad-istok. Izgrađena je u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za BiH, a projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš, nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu obezbjedio Benjámin Kállay, ministar Zajedničkog ministarstva financija.

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Opće informacije
Vrsta	Službena rezidencija
Arhitekturni stil	Renesansa
Lokacija	Općina Centar, Sarajevo
Adresa	Maršala Tita 16
Država	Bosna i Hercegovina
Koordinate	43.8578°N 18.41412°E / 43.8578; 18.41412
Trenutni stanari	Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Početak izgradnje	1884.
Izgrađeno	1886.
Gazda	Vlada Bosne i Hercegovine
Dizajn i izgradnja
Arhitekt	Josip Vancaš
Ostale informacije
Veb-sajt	predsjednistvobih.ba/zgr-konak

Zgrada je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2009. godine. Odluka je donešena od 27. do 02. juna 2008. godine na sjednici Komisije u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik.^[1].

Rezidencija

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.^[2]

Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište Drinske banovine (dio kraljevine Jugoslavije). Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine.

Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Arhiva BiH, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove BiH, predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije BiH, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH.

Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.

Opis

Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u BiH koji je nastao po uzoru na firentinske palače XV vijeka (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).^[3] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.

Literatura

• Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
• B. Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo.
• Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.