Centar (Sarajevo)

Centar je sastavna općina Sarajeva, te kulturno, političko, privredno, trgovačko i zdravstveno središte tog grada. Zahvata zapadnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući Ciglane, Koševsko brdo, Koševo, Marijin Dvor i Skenderiju. Graniči sa općinom Ilijaš na sjeveru, Starim Gradom na istoku, općinom Novo Sarajevo na jugu, te sa općinama Novi Grad i Vogošća na zapadu. Općina Centar se sastoji od ukupno 15 mjesnih zajednica.

Centar
Općina
Općina Centar
Grb
Općina Centar u Bosni i Hercegovini
Centar Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43.8976°N 18.4164°E / 43.8976; 18.4164
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Kanton Sarajevo
Vlada
• Načelnik	Srđan Mandić[1] ("Trojka" – NiP / NS / SDP)
Površina
• Općina	32,92 km2
• Naseljeno mjesto	11,04 km2
Stanovništvo (2013)
• Općina	55.181
• Općina (gustoća)	1.676,22 /km2
• Naseljeno mjesto	53.081
• Naseljeno mjesto (gustoća)	4.808,06 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	71 000
Pozivni broj	(+387) 33
Matični broj	192015[2]
Matični broj općine	10839
Veb-sajt	www.centar.ba

Historija

Nakon II svjetskog rata Sarajevo je bilo izdvojeno u posebno područje narodne vlasti. U prvo vrijeme grad je bio podijeljen na devet kvartova, a nakon toga izvršena je podjela grada na 4 rejona, gdje je II rejon obuhvatao šire područje Općine Centar. Rejoni su bili decentralizovani dijelovi Grada, čiji su narodni odbori radili pod neposrednim nadzorom Gradskog narodnog odbora. Kada je u maju 1952. godine izvršena reorganizacija lokalne samouprave, od lokalnih zajednica ostali su srezovi i općine.

1955. godine, uvođenjem komunalnog uređenja u Jugoslaviji, na teritoriji dotadašnjeg Grada, obrazovane su općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća.

Ustavom iz 1974. godine, općine na području Sarajeva se obavezuju da se udružuju u grad i da mu u zajedničkom interesu povjeravaju određena prava i dužnosti.

Do 1977. godine grad se podudarao sa njegovim užim područjem koje je bilo podijeljeno na 4 općine (Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća). Nakon toga Opština Centar je podjeljena na istoimenu općinu i Opštinu Stari grad. Prvi predsjednik Općine Centar je bio Salko Lagumdžija.

Predsjednici Izvršnog odbora, nakon toga, su bili:

• Božidar Žan,
• Mustafa Dizdarević,
• Nedeljko Despotović,
• Đorđe Zarić,
• Enes Čengić,
• Nermin Muratović.

Nakon 1992. do danas, Načelnici Općine Centar:

• Abid Jusić,
• Igor Gaon,
• Ljubiša Marković,
• Dževad Bećirević,
• Nedžad Ajnadžić,
• Srđan Mandić.

Predsjednici Skupštine Opštine Centar:

• Mirko Grcić,
• Boro Ostojić,
• Zorica Zirojević,
• Belkisa Rizvanbegović,
• Abdulah Jasenković,
• Halid Prcić,
• Mile Markić,
• Marko Beroš,
• Dragomir Bulatović.

Nakon 1992. do danas, Predsjedavajući Općinskog vijeća:

• Husein Kamber,
• Husein Kulenović,
• Muhamed Alaim,
• Lidija Korać,
• Slaven Kovačević.

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Centra i Spisak naseljenih mjesta u općini Centar

Nacionalni sastav stanovništva - općina Centar

Sastav stanovništva – općina Centar
	2013.[3]	1991.[4]	1981.[5]	1971.[6]	1961.[7]
Osoba	55 181 (100,0%)	79 286 (100,0%)	72 762 (100,0%)	126 598 (100,0%)	118 248 (100,0%)
Bošnjaci	41 702 (75,57%)	39 761 (50,15%)1	31 755 (43,64%)1	74 354 (58,73%)1	20 550 (17,38%)1
Hrvati	3 333 (6,040%)	5 428 (6,846%)	6 624 (9,104%)	12 903 (10,19%)	18 259 (15,44%)
Bosanci	3 072 (5,567%)	–	–	–	–
Srbi	2 186 (3,962%)	16 631 (20,98%)	14 358 (19,73%)	27 658 (21,85%)	40 091 (33,90%)
Nisu se izjasnili	1 617 (2,930%)	–	–	–	–
Bosanci i Hercegovci	1 577 (2,858%)	–	–	–	–
Ostali	665 (1,205%)	4 436 (5,595%)	1 053 (1,447%)	2 393 (1,890%)	1 315 (1,112%)
Romi	273 (0,495%)	–	278 (0,382%)	22 (0,017%)	19 (0,016%)
Muslimani	156 (0,283%)	–	–	–	–
Albanci	148 (0,268%)	–	143 (0,197%)	749 (0,592%)	750 (0,634%)
Nepoznato	140 (0,254%)	–	–	–	–
Crnogorci	110 (0,199%)	–	999 (1,373%)	1 687 (1,333%)	3 276 (2,770%)
Jugoslaveni	89 (0,161%)	13 030 (16,43%)	17 170 (23,60%)	5 944 (4,695%)	32 595 (27,56%)
Slovenci	43 (0,078%)	–	230 (0,316%)	565 (0,446%)	874 (0,739%)
Makedonci	34 (0,062%)	–	97 (0,133%)	186 (0,147%)	318 (0,269%)
Turci	25 (0,045%)	–	–	–	–
Ukrajinci	7 (0,013%)	–	–	–	–
Pravoslavci	4 (0,007%)	–	–	–	–
Mađari	–	–	55 (0,076%)	137 (0,108%)	201 (0,170%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Centar (Sarajevo Dio)

Sastav stanovništva – naselje Sarajevo Dio
	2013.[3]	1991.[4]	1981.[5]	1971.[6]	1961.[7]
Osoba	53 081 (100,0%)	76 771 (100,0%)	70 290 (100,0%)	121 602 (100,0%)	109 224 (100,0%)
Bošnjaci	39 816 (75,01%)	38 860 (50,62%)1	30 919 (43,99%)1	73 387 (60,35%)1	19 938 (18,25%)1
Hrvati	3 328 (6,270%)	5 415 (7,053%)	6 602 (9,393%)	12 887 (10,60%)	18 098 (16,57%)
Bosanci	3 035 (5,718%)	–	–	–	–
Srbi	2 066 (3,892%)	15 192 (19,79%)	12 953 (18,43%)	23 712 (19,50%)	34 199 (31,31%)
Nisu se izjasnili	1 601 (3,016%)	–	–	–	–
Bosanci i Hercegovci	1 564 (2,946%)	–	–	–	–
Ostali	657 (1,238%)	4 346 (5,661%)	1 037 (1,475%)	2 363 (1,943%)	1 295 (1,186%)
Romi	273 (0,514%)	–	278 (0,396%)	22 (0,018%)	19 (0,017%)
Albanci	147 (0,277%)	–	143 (0,203%)	749 (0,616%)	734 (0,672%)
Muslimani	145 (0,273%)	–	–	–	–
Nepoznato	139 (0,262%)	–	–	–	–
Crnogorci	109 (0,205%)	–	980 (1,394%)	1 674 (1,377%)	3 233 (2,960%)
Jugoslaveni	89 (0,168%)	12 958 (16,88%)	16 996 (24,18%)	5 925 (4,872%)	30 330 (27,77%)
Slovenci	43 (0,081%)	–	230 (0,327%)	565 (0,465%)	868 (0,795%)
Makedonci	34 (0,064%)	–	97 (0,138%)	186 (0,153%)	310 (0,284%)
Turci	25 (0,047%)	–	–	–	–
Ukrajinci	7 (0,013%)	–	–	–	–
Pravoslavci	3 (0,006%)	–	–	–	–
Mađari	–	–	55 (0,078%)	132 (0,109%)	200 (0,183%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.