Zoospora

Tipovi sa bičem

Zoospore mogu imati jedan ili više različitih tipova bičeva: izuvijanih nabora (šljokica) ili ukrasne (dekorativne) i trepavičaste, u raznim kombinacijama.

Nabrane ili straminipilozne imaju bočne filamente poznate kao mastigoneme, okomite na glavnu os koja omogućava veće površine za poremećaja medija, što mu daje svojstvo kormila, tj. služi za upravljanje.
Trepavičasti bičevi su ravni, kako bi pokretali zoospore kroz medij. Tu je i „difolt“ (zadana) zoospore, koje samo pokreću „trepavičaste“ bičeve.

I šljokice i „trepacičaste“ flagele rade se u sinusoidnom pokretanju talasa, ali kada su obje prisutne, prve će djelovati u suprotnom smjeru od trepavičastih, kako bi dobile dvije osi kontrole nad kretanjem.

Morfološki tipovi

Kod eukariota postoje četiri glavna tipa zoospora,^[1] ilustriranih na slici 1, desno:

Opisthokonta – Stražnja trepavičasta flagela, karakteristična za Chytridiomycota i predloženu objedinjujuću osobinu Opisthokonta, veliki kladus eukariota, koji sadrži životinje i gljive. U većini njih nalazi se jedan zadnji bič (1a), ali u Neocallimastigales ima ih i do 16 (1b).
Anisokonta – Dvobičaste zoospore sa dva biča nejednake dužine (1c). Nalaze kod nekihMyxomycota i Plasmodiophoromycota.
Zoospore s jednim prednjim flagelom (1d) tipa limete, karakteristične su za Hyphochytriomycetes.
Zoospore sa jedinim prednjim bičem (1d) šljokičastog tipa, karakteristične su za Hyphochytriomycetes.
Heterokonta – Dvobičaste zoospore (1e, f) s trepavičastim (glatki) i naboranim tipom (fini izrasline zvane mastigoneme) imaju flagele pričvršćena sprijeda ili bočno. Ove zoospore su karakteristične za Oomycota i ostale Heterokonta .

Diverzitet

Tipovi sa bičem

Morfološki tipovi

Zoosporangija

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Wikiwand - on