Sarliyon
Ko leydi dow e Afirik From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Sarliyon maaɗum Sara Lon ko leydi leydi tokosun wonndi e fuɗnaange Afrik marndi falde 71740㎢ (ujune cappanɗe jeɗɗi e go'o temeɗɗe jeɗɗi e cappanɗe nay, feppital kilomeeter). Laamorde nden ko Firiton (Freetown e Enngele), hindi kernidi e Gine ka nano fuɗnaange, ka ñaamo fuɗnaange ko ton Labiriyaa hikkori. Ka ñaano hirnaange ko ton maayo ngon wi'eteengo Oseyan Ataalantik woniri. Hindi sennditi e diiwe nay: Diiwal Nano, Diiwal ñaamo, Diiwal Fuɗnaange e Diiwal Hirnaange.[1]

Yimɓe hoɗuɓe e mayri ko wayraa limeede e hitaande 2015 ko 7 075 641 (miliyon jeɗɗi ujune cappanɗe jeɗɗi e jowi e teemeɗɗe jeegoo e cappanɗ nay e goo). Ko e hitaande 27 Seeɗto 1961 leydi ndin heɓtii jeytaare mayri e juuɗe Porto Biriitisi.
Remove ads
Lenyol
Leƴƴi ɗuuɗuɗi hino (ena) e mayri:

Temenee ɓe ɓen ɓuri ɗuuɗude Sara Lon hikki ɗon Meniiɓe ɓen. Si (so) iwi ɗon ko Fulɓe ɓen ɓuri ɗuuɗude. E nder Sara Lon alaa ka yahataa ka a yi'ataa (yiyataa) Fulɓe; hen fow hiɓe ton. Ko waɗi ɗun ko ɓay ko ɓe julaaɓe nantuɓe innde, jaŋnooɓe, mahooɓe fii raɓɓindingol haala, Fulɓe ɓen hino aƴƴi. Julaaɓe woɓɓe ko Libaniiɓe, Indiyankooɓe; ɓee ɗo fow suusaali fulɓe ɓen kamɓe e waawgol maɓɓe julayaagal hiɓe ŋalɗi e Fulɓe ɓen. (Ɗun ko Allah waɗii ɗun ka ƴiiƴan maɓɓe, kamɓe Fulɓe ɓen).[2]
Remove ads
Footoo
- Fragments of prehistoric pottery from Kamabai Rock Shelter.
- Bunce Island, 1805, during the period the slave factory was run by John and Alexander Anderson.
- The colony of Freetown in 1856.
- Houses at Sierra-Leone (May 1853, X, p. 55).[3]
Remove ads
Faɗɗitaa
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads