From Wikipedia, the free encyclopedia
Baltička antanta (est.: Balti liit ili Balti Antant; latv.: Baltijas savienība ili Baltijas Antante; lit.: Baltijos Antantė) bio je naziv za vojno-politički savez triju baltičkih država - Estonije, Latvije i Litve - koji je nastao temeljem Sporazuma o antanti i suradnji potpisanog 12. rujna 1934. u Ženevi,[1] a bio je na snazi do 1940. Temeljna svrha sporazuma bilo je usklađivanje zajedničke vanjske politike triju država.
Baltička antanta | |
---|---|
Sporazum o antanti i suradnji Estonije, Latvije i Litve | |
Datum potpisa | 12. rujna 1934. |
Mjesto potpisa | Ženeva, Švicarska |
Datum valjanosti | 3. studenoga 1934. |
Kraj valjanosti | 14. lipnja 1940. |
Potpisnici | Julijus Seljamaa Vilhelms Munters Stasys Lozoraitis |
Stranke | Estonija Latvija Litva |
Depozitar | Latvija Liga naroda |
Premda je savez trebao ojačati međunarodni položaj triju država te dodatno naglasiti njihovu politiku neutralnosti, za što je bila zadužena specijalizirana agencija[2][3], prvotna zamisao u konačnici je propala zbog slabosti triju zemalja u pružanju političkoga i vojnoga otpora većim vojnim silama poput Poljske, Sovjetskoga Saveza i Trećega Reicha. Prvi znak nestabilnosti saveza uslijedio je tijekom Poljsko-litavske pogranične krize 1938., a nakon potpisivanja Pakta Ribbentrop-Molotov, Baltik je potpao pod sovjetsko područje utjecaja te je kasnije sve tri države okupirao i anektirao Sovjetski Savez. Tim je činom iz 1940. savez službeno prestao postojati.
U određenom kontekstu, Baltička skupština danas se smatra slijednikom ovog saveza.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.