Biljne boje su obojene organske tvari, vezane za plastide u biljnim stanicama (na primjer klorofil, karoten, ksantofil) ili za stanične sokove (flavoni, antocijani). Fiziološki su važne za život biljke, a postoje i one kojima uloga nije razjašnjena. Neke su služile za bojenje raznih predmeta (na primjer brazilin, hematoksilin). U našem su se narodu osobito upotrebljavale žute boje, koje su se dobivale iz korijena žutike i kore ruja. Tehnički najvažnije biljne boje (na primjer indigo, alizarin) ne dobivaju se više iz biljaka već se sintetiziraju.[1]