![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/af/Bose_Einstein_condensate.png/640px-Bose_Einstein_condensate.png&w=640&q=50)
Bose-Einsteinova kondenzacija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bose-Einsteinova kondenzacija pojava je svojstvena bozonima, pri kojem se velik broj čestica (atoma) nalazi u istom energetskom stanju ako je temperatura sustava dovoljno mala. Atomi se tada povezuju i ponašaju kao kvantni entitet mnogo veći od bilo kojeg pojedinačnog atoma. Bose-Einsteinovu kondenzaciju teoretski su predvidjeli Satyendra Bose i Albert Einstein 1925. Prvi je put Bose-Einsteinova kondenzacija postignuta 1995. u grupi profesorā Carla E. Wiemanna i Erica A. Cornella (Sveučilište Colorado u Boulderu, SAD), hlađenjem razrijeđenog plina (pare) rubidijevih atoma u atomskoj stupici do ultraniske temperature, od apsolutne nule veće tek za 170 · 10–9 K ).[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/af/Bose_Einstein_condensate.png/640px-Bose_Einstein_condensate.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ea/MicroChipAtomicTrap00.jpg/640px-MicroChipAtomicTrap00.jpg)