Dardanci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dardanci ili Dardani (gr. Δαρδάνιοι) su bili pripadnici ilirsko-tračkog plemena[1][2] koje je u antičko vrijeme naseljavalo područje Balkana (dijelove teritorija današnjih država Srbije, Makedonije i Kosova). Njihova zemlja zvala se Dardanija.
Podrobnu onomastičku studiju je načinio Radoslav Katičić koji smatra da se dardanski jezik rasprostirao cijelom središnjom Ilirijom (sjeverno od južne Crne Gore, zapadno od Morave s izuzetkom Liburnije na sjeverozapadu, i vjerojatno sjeverno u Panoniju).[3][4]
U 1. stoljeću pr. Kr. zabilježeni su njihovi upadi sa Skordiscima na teritorije tadašnje Makedonije. Početkom 1. stoljeća Rimljani su ih konačno apsorbirali te je Dardanija postala dio rimske provincije Moesia Superior (dio teritorije današnje Srbije južno od rijeke Dunav, Kosovo i sjeverna Bugarska). Prema povjesničaru Strabonu, Dardanci su bili podijeljeni u dvije pod-grupe; Galabri i Thunaki. Strabon inače nije pohvalno opisao Dardance kada je rekao da su divlji i prljavi, iako je dodao da vole glazbu. Kasnije, krajem 3. stoljeća, car Dioklecijan je Meziju podijelio, iz nje izdvojio Dardaniju i uspostavio joj sjedište u Naissusu (Niš).