Doglodi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Doglodi su sarajevsko naselje. U blizini su naselja Osjek (jugozapadno), Dolovi (zapadno), ušće Miljacke u Bosnu (sjeverno), vojarna Rajlovac (sjeveroistočno), Briješće Polje (sjeveroistočno), Azići i Stup (jugoistočno), Otes (južno). Sa zapadne strane, pružajući se od jugozapada ka sjeverozapadu granicu Dogloda čine rijeke Dobrinja i Bosna u koju se ulijeva Dobrinja. S istočne strane, pružajući se u istom smjeru, granicu Dogloda čini rječica Miljacka. Glavna prometnica je Bojnička. Nekada su Doglodi bili koji su postalo prigradsko naselje. Danas je u sastavu općine Ilidža. Prije velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate bio na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj Hrvata katolika. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao Famos iz Hrasnice i Energoinvest prije velikosrpske agresije su imala mnogo zaposlenika Hrvata.[1]
Doglodi | |
---|---|
Doglodi na zemljovidu Bosne i Hercegovine | |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Vrhbosanska županija |
Općina/Grad | Ilidža |
Zemljopisne koordinate | 43°50′58″N 18°18′06″E |
Zračni snimak iznad dijelova općine Sarajevo Novi Grad. Predgrađa su Doglodi, Azići i Stup. |
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Doglod u župi Sarajevo, s 1 katoličkom kućom i 15 katolika.[2][3]
Zbog brojne zajednice Hrvata, Doglodi su stoga bili jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom HVO-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine. Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Doglodi su bili dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske zajednice Vrhbosne, osnovane siječnja 1992. godine.[4] Poznat je bio HVO Sarajevo,[1] a na području Dogloda djelovao je HVO na čelu s predsjednikom Velimirom Marićem. Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve napale. Prvo su zauzele Doglode a potom u jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su Otes.[5] Bošnjački napad na Hrvate i obračun s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.[1]
U Doglodima je mali nogometni stadion na kojem nastupa NK SAŠK 1910 Napredak Sarajevo.