Srpsko Carstvo
bivša država u jugoistočnoj Europi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Dušanovo Carstvo ili Srpsko Carstvo bila je srednjovjekovna država u Jugoistočnoj Europi, proglašena 1346. godine čime Srpsko kraljevstvo, koje je nastalo 1217. godine, postaje carstvo. Carstvo počinje slabiti nakon Dušanove smrti 1355. godine, a na teritoriju današnje Srbije prestalo je postojati nakon smrti njegovoga sina i cara Uroša, 1371. godine. U južnom dijelu na područji Epira i Tesalije Dušanov polubrat Simeon Nemanjić nastavio je vladati s titulom cara, a potom i njegov sin car Jovan Uroš do 1372. godine.
|
Ovaj članak dio je serije o |
Rana povijest |
|
Srednji vijek |
|
Osmansko Carstvo |
|
Srpska monarhija |
|
Versajska Jugoslavija |
|
Drugi svjetski rat |
|
Druga Jugoslavija |
|
Moderna Srbija |
|
Srpsko carstvo bilo je stvoreno velikim osvajanjima Dušana Nemanjića na temelju srednjovjekovne kraljevine Raške. Dušanovu titulu cara nisu priznavali papa i car Svetog Rimskog Carstva na zapadu,[1] njegovu državu su i dalje smatrali kraljevstvom,[2] ali su mu titulu priznavali Mletačka Republika, Dubrovačka Republika, Bosanska Banovina, Drugo Bugarsko Carstvo, Sveta Gora, koja je bila svojevrsna autonomna crkvena država, te bizantski car Ivan V. Prijestolnica nije bila ustaljena: bila je u Raškoj, u Skoplju, u Prištini, Prizrenu, u Budimlji, ili negdje u Zeti.[1]
Dušanovo carstvo, u skladu sa srednjovekovnim shvaćanjima države, nije bila nacionalna država u današnjem smislu riječi, jer su kao i u svakom drugom carstvu u njoj živjeli Srbi, Grci, Bugari i Albanci.[3] Medievist Konstantin Jireček ocjenjuje kako je napuštanje starosrpske osnovice u planinskoj kolijevci, zbog „megalomanije cara Dušana”, srpskoj državi nanijelo više štete nego koristi.[4]
Dušanovo carstvo kao teritorijalno najprostranija srpska srednjovjekovna država u moderno je doba često služilo za opravdavanje raznih velikosrpskih projekata.