Jezikoslovlje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jezikoslovlje ili lingvistika humanistička je znanost kojoj su predmet istraživanja jezik i govor. Oni čine dva aspekta jezične djelatnosti čovjeka. Istražuje ih se u svim oblicima i međusobnim odnosima.
Jezikoslovlje |
Jezične razine |
Fonetika ¤ Fonologija ¤ Morfologija ¤ Sintaksa ¤ Semantika ¤ Leksikologija ¤ Stilistika |
Jezikoslovne discipline |
Primijenjeno jezikoslovlje |
Usvajanje jezika |
Psiholingvistika |
Tipološko jezikoslovlje |
Flektivni jezici ¤ Aglutinativni jezici ¤ Izolirajući jezici ¤ Sintetički jezici ¤ Polisintetski jezici |
Genetsko jezikoslovlje |
Dijalektologija ¤ Poredbeno-povijesno jezikoslovlje |
Sociolingvistika |
Lingvistička antropologija |
Generativna lingvistika |
Kognitivna lingvistika |
Računarska lingvistika |
Deskriptivna lingvistika |
Poredbeno jezikoslovlje |
Leksikologija |
Etimologija |
Korpusna lingvistika |
teorijsko jezikoslovlje |
empirijsko jezikoslovlje |
opće jezikoslovlje |
računsko jezikoslovlje |
Povijest jezikoslovlja |
Popis jezikoslovaca |
Neriješeni problemi |
Jezikoslovlje je interdisciplinarna znanost koja se bavi proučavanjem jezika, kognitivnih i psiholoških procesa pri njegovoj uporabi te tehnologijā za analizu, generiranje te obradu teksta i govora.
Jezična djelatnost oblik je komunikacijske i društvene prakse koja čovjeku omogućuje mijenjanje svijeta koji ga okružuje.[1] Jezikoslovlje nastoji poredbenom metodom utvrditi pravilnosti koje vladaju u jezičnom izražavanju, a s druge strane opisati i klasificirati sve jezične pojave bez obzira na njihovu međusobnu srodnost (povijesna povezanost, logičko-izražajna izrađenost, kulturna važnost, književna upotreba...). Jezikoslovlje čini spojnu kariku između humanističkih i prirodnih znanosti.[2]
Jezik je apstraktan sustav znakova koji su u relativnim međusobnim odnosima,[1] jezikoslovlje proučava taj sustav, ono apstraktno, ali i njegovu realizaciju, ono konkretno što je rezultat psihofizičkog djelovanja. Jezikoslovlje tako proučava i psihološke, fizikalne, kognitivne te razne druge procese.
Proučavanjem glasovne artikulacije bavi se fonetika. Treba napomenuti da realizacija jezika ne znači nužno glasovnu artikulaciju, nego ona može biti i gestovna kao u hrvatskome znakovnom jeziku.[3]