općina i naselje u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija From Wikipedia, the free encyclopedia
Kneževi Vinogradi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Kneževi Vinogradi | |
---|---|
Župna crkva sv. Mihaela u Kneževim Vinogradima | |
Država | Hrvatska |
Županija | Osječko-baranjska |
Načelnik | Vedran Kramarić (HDZ) |
Naselja | 9 općinskih naselja |
Površina | 249,6 km2 [1] |
Površina središta | 144,2 km2 |
Koordinate | 45°45′N 18°44′E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3357 [2] |
– gustoća | 13 st./km2 |
Urbano | 1332 |
– gustoća | 9 st./km2 |
Odredišna pošta | 31300 Beli Manastir [3] |
Stranica | knezevi-vinogradi |
Kneževi Vinogradi na zemljovidu Hrvatske |
Mjesto se nalazi uz cestu Osijek-Bilje-Vardarac-Lug-Grabovac-Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina.
Po popisu stanovništva iz 2021. godine, Općina Kneževi Vinogradi imala je 3.454 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:
broj stanovnika | 7697 | 8927 | 9022 | 9539 | 9252 | 9394 | 9292 | 10038 | 10218 | 9375 | 9593 | 8619 | 7483 | 6848 | 5186 | 4614 | 3357 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 2210 | 2048 | 2684 | 2691 | 2054 | 2259 | 2926 | 3079 | 1691 | 1652 | 1810 | 1820 | 2402 | 2127 | 1715 | 1657 | 1332 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću na ova pordručja stižu Mađari (Huni), i tada selo pripada pod krunu Svetog Stjepana (Szent István) sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Mađarsko stanovništvo, kao i domicilno slavensko stanovništvo, na ovim područjima ostaje i tijekom turske vladavine, a u selu je 1576. godine organizirana prva protestanska sinoda na ovim prostorima. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente (Szentá) u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do 1868. godine ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Nakon Austro-Ugarske nagodbe, Baranja se vraća pod direktni nadzor Budimpešte. Srbi na ove prostore, gdje tada živi većinsko mađarsko stanovništvo u većem broju, dolaze oko 1690. godine, pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića III. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske Posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, poslije Trianonskog ugovora vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata. Tijekom drugog svjetskog rata selo se vraća pod upravu Kraljevine Mađarske. Nakon drugog svjetskog rata, pa sve do domovinskoga rata, vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ (Federativna narodna republika Jugoslavija), a zatim SFRJ (Socijalistička federativna republika Jugoslavija). Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Danas, većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi čine Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima.[4][5]
Većina se stanovništva bavi stočarstvom ili uzgojem različitih poljoprivrednih kultura, većinom žitarica, te uzgojem vinove loze. Sve je češća pojava seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.
Na području općine postoje dvije središnje osnovne škole u Kneževim Vinogradima na hrvatskom jeziku, te u Zmajevcu na mađarskom jeziku i tri područne škole u Karancu, Suzi i Kotlini.
Središnji dječji vrtić "Zeko" djeluje u Kneževim Vinogradima, a područni u Karancu, Suzi i Zmajevcu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.