Kumani
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11. stoljeća počeo naseljavati južnu rusku, a potom i ukrajinsku stepu istočne Europe, točnije sjevernu obalu Crnog mora. Taj su prostor, danas južne Ukrajine i Moldove, do 10. odnosno 11. stoljeća kontrolirala slavenska plemena Poljani, Bijeli Hrvati, Tiverci i Uliči u sklopu Kijevske Rusi, koji su se nakon kumanskog proboja djelomično povukli u sjevernije predjele i otvorili prolaz prema Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i općenito ostatku Balkana. U središnjoj Europi, Kumani su identificirani s Kipčakima, ili zapadnom granom Kipčaka, a u Rusiji i Ukrajini su poznatiji kao Polovci.
Nakon što su kijevski kneževi u krvavim ratovima tijekom 11. stoljeća prepustili Kumanima južnu crnomorsku stepu, Kumani su nastavili svoj pohod prema Rumunjskoj, odnosno Kneževini Vlaškoj, Bugarskoj, Bizantu, Mađarskoj i Srbiji. Na tim su prostorima također ostavili vrijedne kulturološke tragove koji navode da je riječ o narodu s vrlo izraženim smislom za trgovinu. Postaju aktivni u trgovini sa središnjom Azijom i Venecijom. U 12. stoljeću glavnina kumanske vojne snage poražena je od Kijevske Rusi koja je doživjela još jedan kratak kulturno-politički preporod, a konačni udarac oko 1245. zadaju im Mongoli. Dio kumanskog naroda prodan je u roblje, dok je dio njih izbjegao u Bugarsku i Mađarsku, gdje se postupno asimiliraju. Dio Kumana priključio se kanatu Zlatne Horde (Zapadni Kipčaki) koja se oganizirala na bivšem kumanskom teritoriju u danas južnoj Rusiji.