Matija Gubec
vođa seljačkog ustanka u 16. stoljeću / From Wikipedia, the free encyclopedia
Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. – Zagreb, 15. veljače 1573.?),[1] bio je hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji.
Gubec, Matija Ambroz, vođa hrvatsko-slovenske Seljačke bune 1573. (Hižakovec, Hrv. zagorje, o. 1548 – Zagreb, 15. III. ? 1573). Spominje se kao kmet (Ambroz Gubec) u selu Hižakovcu na stubičkom vlastelinstvu u popisima crkv. desetine iz 1556. i 1560. te u stubičkom urbaru iz 1567. Vodio pripreme ustanka i predvodio dio seljačke vojske u Hrvatskom zagorju, gdje je vjerojatno proglašen seljačkim kraljem. Nakon gušenja bune zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je (prema ugarskom povjesničaru M. Istvánffyju) mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren. Obrađen u mnogim djelima hrvatskih umjetnika (roman Seljačka buna A. Šenoe, drama Matija Gubec M. Bogovića, opera Matija Gubec I. Lhotke Kalinskog, slike O. Ivekovića i F. Quiqereza, spomenik u Gornjoj Stubici A. Augustinčića, film Seljačka buna 1573. V. Mimice i dr.).[2] |