Mekušci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Mekušci | |
---|---|
Sepioteuthis sepioidea | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Natkoljeno: | Lophotrochozoa |
Koljeno: | Mollusca Linné, 1758. |
Razredi | |
Caudofoveata Aplacophora | |
Baze podataka | |
Tijelo im je meko, nesegmentirano. Na temelju suvremenih istraživanja DNK, danas se mekušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u natkoljeno Lophotrochozoa. Danas na zemlji živi oko 50.000 vrsta mekušaca, a u fosilnom obliku poznati su još iz razdoblja pretkambrija.
Znanost koja se bavi mekušcima zove se malakologija (ili malakozoologija).
Osim polarnih regija i planina, mekušci nastanjuju sva područja na zemlji. No, većina živi u morima, gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste školjkaša mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (Pisidium spec.). No najveća skupina mekušaca, puževi, naseljuju sva ostala područja.
Školjkaši su isključivo vodeni mekušci. Obuhvaćaju oko 15.000 vrsta, od kojih većina živi u moru. Tijelo je oklopljeno dvjema ljušturama (desnom i lijevom). Nemaju glavu i slabo su pokretljivi. Mogu biti veliki od nekoliko mm do 1m. Najpoznatije slatkovodne vrste su barska i riječna, a od morskih: kamenice, dagnje, biserne školjke itd. Značajne su grupe mekušaca te se koriste u ljudskoj ishrani.
Puževi ima ih oko 85.000 vrsta imaju čvrstu vapnenačku ljušturu. Svi kopneni puževi su hermafroditi. Neke slatkovodne vrste kote žive mlade. Koriste se u ljudskoj ishrani. Puževi golaći nanose štetu poljuprivredi, a dvobočna simetrija je znatno izmijenjena. Samooplodnja je prisutna samo kod nekih puževa golaća.
Glavonošci su isključivo morski mekušci, tijelo dvobočno simetrično, razlikuju se glava i trup a stopalo je reducirano. Glava je jasno odvojena od trupa. Naprijed se nalaze usta. Prema broju pipaka podjeljeni su na osmokrake (s 8 jednakih pipaka) i desetokrake (s 8 jednakih i 2 velika kraka). Veoma su pokretljive životonje. U morima živi oko 700 vrsta a najpoznatije su sipe, hobotnice i lignje od kojih neke narastu i do 20 m ukupne dužine. Glavonošci imaju istaknut ekonomski značaj.
Hitoni su mala grupa morskih mekušaca koji se oblikuju nekim od najprimitivnijih osobina mekušaca. Uglavnom su rasprostranjeni u toplim morima. Među njima je najpoznatiji obični hiton. Nemaju ekonomskog, ni bilo kog drugog značaja.