Mihajlo Višević
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10. stoljeća. Vladao je od 910. do 930.[2][3] U susjedstvu Hrvatskog Kraljevstva i Kneževine Raške, kao bugarski saveznik,[2] uspio je održati samostalnu vlast tijekom većeg dijela svoje vladavine.
Mihajlo Višević | |
---|---|
Knez Zahumlja | |
Vladavina | floruit 912. – 926.[1] |
Dinastija | Višević |
Otac | Višeta |
Vjera | Kršćanin |
Mihajlo je došao u sukob s raškim knezom Petrom, koji je širio svoju vlast na zapad. Kako bi uklonio opasnost, Mihajlo je upozorio svoga saveznika bugarskog cara Simeona o savezu između Petra i Simeonova neprijatelja, Bizantskog Carstva.[3] Simeon je napao Duklju i zarobio Petra, koji je kasnije umro u zatvoru, a Mihajlo je proširio svoju vlast na Neretvansku Kneževinu.[2]
Mihajlo se spominje, zajedno s prvim hrvatskim kraljem Tomislavom, u pismu pape Ivana IX. iz 925. Iste godine, sudjelovao je na prvim crkvenim saborima u Splitu.[2] Dobar dio povjesničara smatra Mihajlovo sudjelovanje na Splitskim crkvenim saborima kao dokaz vazalnog položaja Zahumlja naspram Hrvatskog Kraljevstva. U svakom slučaju, održavao je dobre odnose s kraljem Tomislavom.[3] Poslije je prešao Bizantu, koji mu je dao naslov prokonzula i patricija i ostao knez Zahumlja, zadržavajući dobre odnose s Papom.[2]