From Wikipedia, the free encyclopedia
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava). Bio je profesor, djelovao je kao lektor i dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Jednim je od najizvođenijih hrvatskih dramatičara.[1]
Milan Ogrizović | |
---|---|
Milan Ogrizović | |
Rođenje | 11. veljače 1877., Senj, Hrvatska |
Smrt | 25. kolovoza 1923., Zagreb, Hrvatska |
Zanimanje | književnik, političar |
Nacionalnost | Hrvat |
Period pisanja | 1904. – 1922. |
Književne vrste | drama, pjesma, novela |
Teme | narodno pjesništvo, nacionalna povijest |
Književni period | moderna |
Supruga | Ljuba (rođ. Franić) |
Djeca | Smiljka, Bogdan |
Važnija djela
| |
Nagrade | |
Portal o životopisima |
Milan Ogrizović rodio se je 1877. godine u Senju kao treći sin (posmrče) u obitelji Ilije Ogrizovića, poštanskoga službenika, i majke Franjke rođ. Krišković. U Zavalju, blizu Bihaća, proveo je djetinjstvo kod ujaka, koji je bio župnikom i koji ga je preobratio s pravoslavne na katoličku vjeru. Klasičnu je gimnaziju završio u Gospiću.[2]
Završio je studij matematike i klasične filologije 1901. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[1] Predavao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1900. do 1906. godine.[3] Godine 1904. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je s temom iz filologije.[1][4]
Pisao je pjesme, novele, crtice, operne librete, ali je ponajprije dramski pisac. Po romanu Eugen Kumičića Kraljica Lepa: ili propast kraljeva hrvatske krvi napisao je zajedno s Marijom Kumičić, 1905. godine, dramatizaciju Propast kraljeva hrvatske krvi: historijska drama u pet činova.[5] Praizvedba predstave bila je 16. veljače 1905. godine u zagrebačkome HNK.[5]
Godine 1908. postao je narodnim zastupnikom kao kandidat na listi Čiste stranke prava.[6]
Do Prvoga svjetskog rata bio je lektor i dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, a poslije profesor u zagrebačkoj Glumačkoj školi. Pisao je pjesme i satire, a najpoznatije su njegove drame Dah, Hasanaginica i Prokletstvo. Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragičnoga igrokaza Nepoznati o životu Vatroslava Lisinskog.
Baveći se sporadično i književnom kritikom, Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svojega doba: Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu.
Njegov sin bio je profesor Bogdan Ogrizović.
Nepotpun popis:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.