![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c7/POL_COA_Radziwi%25C5%2582%25C5%2582_Ksi%25C4%2585%25C5%25BC%25C4%2599_Ia.svg/langhr-640px-POL_COA_Radziwi%25C5%2582%25C5%2582_Ksi%25C4%2585%25C5%25BC%25C4%2599_Ia.svg.png&w=640&q=50)
Radziwiłł
From Wikipedia, the free encyclopedia
Radziwiłł (polj.: Radziwiłłowie, lit.: Radvila, bjelorus.: Радзівіл, Radzivił, njem.: Radziwill, lat.: Radvil), plemićka je loza litavskoga podrijetla[1].
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c7/POL_COA_Radziwi%C5%82%C5%82_Ksi%C4%85%C5%BC%C4%99_Ia.svg/640px-POL_COA_Radziwi%C5%82%C5%82_Ksi%C4%85%C5%BC%C4%99_Ia.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/05/Karal_Stanis%C5%82a%C5%AD_Radzivi%C5%82._%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8C_%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%96%D1%81%D0%BB%D0%B0%D1%9E_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B7%D1%96%D0%B2%D1%96%D0%BB_%28XVIII%29_%283%29.jpg/320px-Karal_Stanis%C5%82a%C5%AD_Radzivi%C5%82._%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8C_%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%96%D1%81%D0%BB%D0%B0%D1%9E_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B7%D1%96%D0%B2%D1%96%D0%BB_%28XVIII%29_%283%29.jpg)
Ova plemićka loza potječe od Kristinasa Astikasa, bliskoga suradnika litvanskoga vladara Vitolda. Bili su vrlo ugledni stoljećima, prvo u Velikoj Kneževini Litvi, a kasnije u Poljsko-Litvanskoj Uniji i Kraljevini Pruskoj. Iz ove loze potječu stotine osoba značajnih za litvansku, bjelorusku, poljsku, njemačku (prusku posebno) i opću europsku povijest i kulturu, među kojima su vojvode, kardinali, maršali, senatori, umjetnici i dr.[2] Plemićka loza Radziwiłł dobila je titulu kneževa Svetoga Rimskoga Carstva (lit.: Kunigaikštis, polj.: książę, bjelorus.: князь, kniaź). Krilatica loze je: »Bog nas savjetuje«. Imali su veliki politički utjecaj i veliko bogatstvo od XV. stoljeća do početka Drugoga svjetskoga rata. Sudjelovali su u mnogim bitkama i ratovima, među kojima u Litvanskom građanskom ratu 1697. – 1702.
Niz dvoraca na području Bjelorusije koji su bili u vlasništvu loze između XVI. stoljeća i 1939. godine proglašeno je UNESCO-ovom svjetskom baštinom.[3]
Bjelorusija, Finska, Litva, Poljska, Rusija i Ukrajina zajedno su predložili arhive loze Radziwiłł za upis u UNESCO-ov Registar dokumenata svjetske važnosti te su i upisani u Registar 2009. godine.[4]