Rimska književnost
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god. Ona se tokom ovih dvanaest stoljeća nije ravnomjerno razvijala i svoje najviše umjetničke domete dosegla je znatno kasnije od početaka rimske političke i kulturne povijesti. Pisana je na latinskom jeziku, ali se tradicionalno naziva rimskom, i to zato što prema imenu grada Rima i država i čitava civilizacija nose naziv rimska, te zato što propašću rimskog društva ne prestaje književnost na latinskom jeziku, već ona živi od srednjeg vijeka pa gotovo sve do naših dana. Ali ona po književno-estetskim i društvenim odlikama pripada nacionalnim književnostima u čijem je okviru nastala, pa je za razliku od rimske zovemo latinskom književnošću.
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Ovaj članak dio je niza o književnosti |
Povijest književnosti |
Antička književnost |
Književni rodovi |
Književne vrste |
autobiografija • životopis |
Književnosti po jezicima |
albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska |
Rimska književnost tradicionalno se dijeli na pet razdoblja:
- Pretknjiževno doba (od prvih pisanih spomenika do 240. pr. Kr.)
- Arhajsko doba (240. pr. Kr. ― 80. pr. Kr.)
- Klasično doba (80. pr. Kr. ― 14. ), u okviru kojega razlikujemo:
- Ciceronovo doba (80. pr. Kr. ― 30. pr. Kr.)
- Augustovo doba (30. pr. Kr. ― 14. )
- Ciceronovo doba (80. pr. Kr. ― 30. pr. Kr.)
- Doba novog stila (14. ― 117. )
- Kasnoantičko doba (117. ― 529. ).