Tasmanski vrag
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tasmanski vrag (Sarcophilus harrisii) je mesojed tobolčar koji sada u divljini živi samo na Tasmaniji.
Tasmanski vrag | |
---|---|
Mužjak | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Ugroženi | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Infrarazred: | Marsupialia |
Red: | Dasyuromorphia |
Porodica: | Dasyuridae |
Rod: | Sarcophilus |
Vrsta: | S. harrisii |
Dvojno ime | |
Sarcophilus harrisii Pierre Boitard, 1841. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Tasmanski vrag je jedini živući pripadnik roda Sarcophilus. Velik kao maleni pas, ali zdepaste i snažne građe, tasmanski vrag je, nakon izumiranja psoglavog vučka 1936., najveći mesojedi tobolčar. Obilježava ga crno krzno, smrad koji ispušta kada je pod stresom, izrazito glasan i uznemiravajući vrisak, kao i krvožednost kada se hrani. Može loviti plijen i jesti strvine te, iako je obično solitaran, jelo nekada dijeli s drugim tasmanskim vragovima.
Tasmanski vrag je iskorjenjen s australskog kopna tijekom zadnjih 3000 godina,[1] dobro prije naseljavanja bijelaca 1788. Budući da su na njih gledali kao na prijetnju stoci na Tasmaniji, tasmanski vragovi su lovljeni do 1941., kada su postali službeno zaštićeni.
Od kasnih devedesetih god. 20. st. tumor lica dosta je smanjio populaciju tasmanskih vragova i sada predstavlja prijetnju opstanku vrste, koja je u svibnju 2009. proglašena ugroženom. Vlada Tasmanije trenutno provodi programe za smanjenje utjecaja bolesti.