Alepski bor

Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Karakteristična je za Mediteran, pa tako i za Hrvatsku.

Alepski bor
P. halepensis, ilustracija
Status zaštite
Status zaštite: blizu ugroženosti (nt)
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Pinophyta
Razred:	Pinopsida
Red:	Pinales
Porodica:	Pinaceae
Rod:	Pinus
Podrod:	Pinus subg. Pinus
Sekcija:	P. sect. Pinus
Podsekcija:	P. subsect. Pinaster
Vrsta:	P. halepensis
Dvojno ime
Pinus halepensis Miller
Rasprostranjenost
Rasprostranjenost alepskog bora
Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Izgled

Alepski borovi u Vrsaru

Češer

Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno.

Kora je sivkasta. U mladosti je glatka, a kasnije crvenosmeđa, izbrazdana.

Korijenov sustav je veoma razgranat i snažan.

Pupovi su izduženo valjkasti, sa slobodnim, tamnim ljuskama, koje su bijelo obrubljene. Pupovi nisu smolasti.

Iglice (četine) su plavičastozelene do svijetlozelene boje. Nalaze se po 2 (rijetko i 3) u čuperku. Duge su 6 do 10 cm, a debele oko 0.7 mm. Nježne su i obrazuju male kitice na vrhu izbojaka.

Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su valjkasti, crvenosmeđe boje. Ženski cvjetovi se javljaju u osnovama ovogodišnjih izbojaka, na dugim drškama.

Stanište

Raste na vrlo oskudnom tlu. Zbog malih potreba za vodom izdrži čak i najveće suše.

Nametnici

Najveću štetu alepskom boru čini borov povorkaš ili borov prelac (Thaumetopoea pityocampa), mali i neugledni leptir, čije gusjenice ispredu među granama drveća prepoznatljivo bijelo gnijezdo. Gusjenice se izlegu u rano proljeće i idu u potragu za hranom u karakterističnim dugim kolonama. Njihove dlačice štetne su za ljude i neke životinje, mogu izazvati upalu kože i sluznice, urtikariju i alergijsku reakciju.^[1] Leptiri se javljaju sredinom ljeta.