Autocesta A1

autocesta u Hrvatskoj From Wikipedia, the free encyclopedia

Autocesta A1
Remove ads
Ovo je glavno značenje pojma Autocesta A1. Za druga značenja pogledajte Autocesta A1 (razdvojba).

Autocesta A1, pojedini je novinari zovu Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava,[2][3][4][5][6] najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine.[7]

Kratke činjenice Osnovni podatci, Vrsta: ...

Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su:

Remove ads

Povijest

Thumb
Radovi na vijaduktu kod Vrgorca, srpanj 2010.

Prva dionica autoceste od Zagreba do Karlovca puštena je u promet još sedamdesetih godina 20. stoljeća, poslije toga je samo održavana.

Zamisao o suvremenome cestovnom povezivanju Splita i Zagreba na razini autoceste iznio je u javnost akademik Josip Roglić 1961. godine. Predložio je koridor odnosno trasu kojom se išlo još u starorimsko doba, a koju su razmatrali i u Austro-Ugarskoj, dolinom rijeka Une i Butišnice, preko Knina, Bihaća i Pisarovine.[8] Kasnije je odabrana trasa kroz Liku i Ravne kotare, što je znatno povećalo gravitacijski utjecaj prometnice i s obzirom na strateške okolnosti bilo znatno pogodnije. U tom pogledu izgradnja tunela Mala Kapela i Sveti Rok te novog, autocestovnog Masleničkog mosta, bila je od presudne važnosti.

Iako je zamisao o toj autocesti ušla u enciklopedije (Svijet oko nas) te se čak organiziralo prikupljanje sredstava (kojih se dosta i prikupilo) za izgradnju te autoceste koja bi uvelike ubrzala prometovanje između dvaju najvećih hrvatskih gradova, slomom hrvatskog proljeća ova autocesta je proglašena "nacionalističkom"[9] i svako pokretanje pitanja o izgradnji ove autoceste je proglašeno nacionalističkim zastranjivanjem ili izgredom, kao i svako pokretanje pitanja što se dogodilo s novcima koje se bilo prikupilo za izgradnju ove autoceste.

Thumb
Radovi kod Vrgorca, srpanj 2010.

Prometna situacija je bila takva da je cestovni put od Zagreba do Splita, Zadra ili Šibenika bio cjelodnevni pothvat, a osobe koje su htjele brže doći, morale su se upustiti u reli-vožnju po uskim i vijugavim lokalnim cestama, bilo preko Masleničkog mosta, bilo da se išlo preko Knina.

Po osamostaljenju Hrvatske jedan od glavnih prioriteta je povezivanje cijele države kvalitetnim prometnicama, a to znači nastavak gradnje autoceste od Karlovca prema Istri, Kvarneru i Dalmaciji (tj. Rijeci koja je vezana preko tunela kroz Učku s Istarskim ipsilonom, te prema Zadru, Splitu, i konačno, Dubrovniku), jer postojeće magistralne ceste (Jadranska magistrala uz obalu, i ceste prema unutrašnjosti) nisu primjerene današnjem prometnom opterećenju.

Remove ads

Kronologija otvaranja dionica

Thumb
Gradnja vijadukta, srpanj 2010.
  • Dionica Karlovac – Zadar - Split otvorena je 26. lipnja 2005.
  • Dionica Split – Šestanovac (duga 37 km) otvorena je 27. lipnja 2007.[10][11] Dionica ima 6 tunela, 5 vijadukta i jedan most (preko Cetine).
  • Dionica Šestanovac – Ravča (kod Vrgorca) otvorena je u prosincu 2008. godine. Vrijedna je oko 1,66 milijardi kuna, a duga 40 km. Na dionici je sagrađeno 47 objekata, od čega 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka, 29 podvožnjaka i 2 prijelaza za životinje, te 3 odmorišta i centar za održavanje i kontrolu prometa Zagvozd 1. Otvaranjem ove dionice duljina autoceste A1 popela se na 457 km.[12]
  • Dionica Ravča - Vrgorac otvorena je 30. lipnja 2011. Na dužini od 9,8 km izgrađeno je 5 vijadukata, 4 nadvožnjaka, 1 tunel, te čvor Vrgorac kojim je cesta priključena na županijsku cestu Ž6208, te dalje na državnu cestu D62.[13]
  • Dionica Vrgorac - čvor Ploče - Karamatići otvorena je 20. prosinca 2013. Dionica je duga 11 km (Vrgorac - čvor Ploče), a od čvora Ploče prema gradu Pločama dužina dionice iznosi 5 km i spojena je s državnom cestom D8, te s autocestom A10 koja je otvorena istog dana. Na ovim dionicama izgrađeno je 7 vijadukata, 2 nadvožnjaka, 2 podvožnjaka i 4 tunela. Izgradnjom ovih dionica, ukupna dužina autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik iznosi 483,1 km.[14]
Remove ads

Objekti na autocesti prema dionicama

Više informacija Naziv objekta, Vrsta objekta ...
Remove ads

Slike

  • Thumb
    Čvor Lučko kod Zagreba
  • Thumb
    Autocesta Zagreb-Split kod tunela Sveti Rok
  • Thumb
    Pogled s A1 50 km sjeverno od tunela Sveti Rok
  • Thumb
    Vjetrenjače na brdu Trtar pored autoceste A-1 blizu Šibenika
  • Thumb
    Skradinski most
  • Thumb
    A1 kod Perkovića
  • Thumb
    Dionica autoceste Šestanovac - Ravča kod Zagvozda
  • Thumb
    Naplatne kućice kod Ravče

Mediji

O ovoj autocesti je 1971. bio snimljen i kratki film "Autoput Zagreb - Split" autora Ivana Martinca i Mate Raosa.[16]

Izvori

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads
Remove ads