Azija

kontinent From Wikipedia, the free encyclopedia

Azija
Remove ads
Ovo je glavno značenje pojma Azija. Za druga značenja pogledajte Azija (razdvojba).

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su Kaspijsko jezero (površinski najveće jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).

Thumb
Zemljovid Azije
Thumb
Azijske države na zemljovidu

Graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru, granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumo-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500 km².[1] Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok koji se obično pripaja Africi.[1]

Remove ads

Rana povijest Azije

Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.

Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. pr. Kr.

Središnja Azija, područje stepa, bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Indoeuropljana, čiji se jezik proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azije zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru.

Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama bile su znatno tehnološki i društveno naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju konjicu i održavati prijašnji način života, a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.

Remove ads

Površina

Prema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu (2005.), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 km².[2]

Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o površini od 44,311.316 km².[6]

Remove ads

Stanovništvo

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stan./km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./km².

Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).

Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.

Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.

Više informacija gustoća, površina ...
Remove ads

Politička podjela

Više informacija Zastava, Grb ...
Remove ads

Izvori

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads
Remove ads