Cetina (Civljane)

Cetina je naselje općine Civljane u Šibensko-kninskoj županiji.

Cetina
Izvor Cetine
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Općina/grad	Civljane
Površina	61,7 km2 [1]
Visina	380 mnm
Koordinate	43°58′N 16°26′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	124 [2]
– gustoća	2 st./km2
Odredišna pošta	22300 Knin [3]
Autooznaka	ŠI
Cetina Cetina na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 43° 58' 7" sjeverne zemljopisne širine i 16° 25' 59" istočne zemljopisne dužine, sjeveroistočno od sela Civljane i gradića Vrlike.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u selu je živjelo 123 stanovnika, dok je posljednjim popisom iz 2011. godine utvrđeno da ovdje živi 195 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika

• 2011. – 195
• 2001. – 123
• 1991. – 853 stanovnika (793 Srba, 41 Hrvat, 2 Jugoslavena, 17 ostalih i neopredeljenih).
• 1921. – 981
• 1857. – 606^[4]

Naselje Cetina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	606	599	548	755	843	866	981	1036	1001	1037	1146	1100	951	853	123	195	124
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Značajan je spomenik kulture kadionica iz Stare Vrlike iz druge polovice 8. stoljeća, a donijeli su je na hrvatsko tlo franački misionari poslije 800. godine prilikom pokrštavanja Hrvata.^[5] Nalazi se na izvoru istoimene rijeke, odnosno ime je dobilo po rijeci Cetini i starohrvatskoj županiji Cetini koju u 10. stoljeću prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet VII. u svom djelu De administrando imperio.

Do 1991. godine, selo je bilo u sastavu općine Knin, a do 1995. godine i oslobađanja u operaciji Oluji, nalazilo se pod velikosrpskom okupacijom, odnosno pod nadzorom pobunjenih hrvatskih Srba.

Gospodarstvo

Stanovništvo se bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stočarstvom.

Kultura

Na području sela nalaze se ruševine starohrvatske crkve sv. Spasa iz 9. – 10. stoljeća. To je jedan od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj. Oko crkve nalazi se do sada najveća istražena i proučena starohrvatska nekropola s preko 1000 grobova.^[6]

Pravoslavna crkva Uznesenja Gospodnjeg na izvoru rijeke Cetine je sazidana 1940. godine, a obnovljena 1974. godine.