Dingir

Dingir (obično transliterirano kao diĝir, izgovoreno kao /diŋir/) je klinopisni znak, najčešće determinativ za "božanstvo" iako jednako tako ima raznolika značenja. Kao determinativ, spomenuti znak nije se izgovarao i konvencionalno se transliterirao kao eksponent "D" kao npr. u (D)Inanna. Općenito, dingir možemo prevesti kao "bog" ili "božica".^[1]

Znak u sumerskom klionopisu (DIĜIR, )^[2] sam po sebi prezentira sumersku riječ an ("nebo" ili "nebesa"),^[3] ideogram za An ili riječ diĝir ("bog"), vrhovno božanstvo sumerskoga panteona. U asirskom klinopisu, on (AN, DIĜIR, ) može predstavljati ideogram za "božanstvo" (ilum) ili silabogram za an, ili il-. U hetitskoj ortografiji, silabička vrijednost znaka ponovno je bila an.

Prema jednoj interpretaciji, DINGIR također može označavati svećenika ili svećenicu iako postoje druge akadske riječi ēnu i ēntu koje se također prevode kao svećenik ili svećenica. Naprimjer, nin-dingir (božanstvena gospa) je označavalo svećenicu koja je primala hranu u hramu Enkija u gradu Eridu.^[4]

Klinopisni znak

Sumerski

Sumerski znak DIĜIR razvio se od zvjezdano-oblikovanog ideograma indicirajući boga ili sumerskoga boga Ana, vrhovnoga oca svih bogova. Dingir također može značiti nebo ili nebesa što je u suprotnosti s ki koji prevodimo kao "zemlja". Njegov izgovor bio je dimer.

Plural od diĝir može biti diĝir-diĝir, među ostalim.

Asirski

Asirski znak DIĜIR mogao je značiti sljedeće:

• U akadskom il- u značenju "bog" ili "božica", što akrofonički dolazi od semitskoga Ỉl-
• boga Anuma
• akadsku riječ šamû u značenju "nebo"
• silabe an i il
• prepoziciju u značenju "kod" ili "prema"
• determinativ koji indicira da je naredna riječ u nizu ime boga

Prema jednoj interpretaciji, DINGIR također može značiti svećenika ili svećenicu iako u akadskom jeziku postoji riječ ēnu i ēntu koje se također prevode isto. Naprimjer, nin-dingir (božanska gospa) prevodimo kao svećenik koji je primio hranu u hramu Enkija u gradu Eridu.^[5]