Dugi otok

Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana. Pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka i ima 124 km² (dug je 43 km, a širok do 4,6 km) te 2873 stanovnika. Površinom od 113,3 km² i ukupnom duljinom od 44,5 km Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga, zajedno s otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Na otoku se nalazi jedanaest naselja, od čega su Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj strani, dok se Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska vala.

Dugi otok
Otok
Park prirode Telašćica
Položaj
Koordinate	44°01′07″N 15°01′45″E
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Fizikalne osobine
Površina	113,305339[1] km2
Duljina obale	182,109[1] km
Stanovništvo
Glavno naselje	Sali
Broj stanovnika	2.873

Stanovništvo

Povijest kretanja stanovništva

Kretanje broja stanovnika na Dugom otoku od 1608. do 1840. po naseljima^[2]

Naselje	1608.	1759.	1818.	1840.
Božava	83	122	186	139
Brbinj	129	256	284	210
Dragove	71	186	195	211
Luka	212	182	173	159
Sali	455	437	490	506
Savar	124	135	195	161
Soline	0[3]	117	150	149
Veli Rat	105[4]	161	171	189
Zaglav	46	98	101	0[5]
Žman	338	284	212	180
UKUPNO	1563	1978	2146	2023

Kretanje broja stanovnika na Dugom otoku od 1857. do 1948. godine po naseljima^[2]

Naselje	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	Promjena 1948./1857. u %
Božava	180	0[6]	195	239	277	261	335	248	260	44,4
Brbinj	202	233	230	238	309	333	328	327	328	62,4
Dragove	219	500[7]	221	285	352	323	392	333	381	73,8
Luka	162	181	212	257	365	384	406	350	375	131,5
Sali	449	644[8]	586	713	830	880	1117	1097	1230	173,9
Savar	151	167	178	177	202	242	284	298	286	89,4
Soline	225	0[9]	249	297	304	329	329	329	384	70,7
Veli Rat[10]	263	533	230	320	315	337	452	300	286	-
Zaglav	112	0[11]	142	177	222	222	286	254	408	264,3
Žman	210	276	308	412	493	499	653	572	633	201,4
UKUPNO	2173	2534	2628	3164	3730	3858	4582	4211	4670	114,9
Bazni indeks	100,0	116,6	120,9	145,6	171,6	177,5	210,9	193,8	214,9	-

• 
  Obala
• 
  Stijene Dugog Otoka
• 
  Mala Proversa s pogledom na Kornate
• 
  Svjetionik Velog Rata

Zemljopisna obilježja

Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume. Uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krknata, Lagnići, Mežanj, Katina i dr.). Zapadna obala je vrlo strma, dok su ostale obale položite s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica. Od većih otoka u blizini su Ist, Olib, Iž, Pašman i Ugljan. U Telašćici se nalazi šest otočića i hridi: Korotan, Galijola, Gozdenjak, Farfarikulac, Gornji Školj i Donji Školj. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i turizam.

Naselja

Na otoku se nalaze sljedeća mjesta^[12]: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat i Verunić (Verona).

Prometna povezanost

Dugi otok ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza sa Zadrom. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija.

Znamenitosti

Otok ima mnogo prirodnih ljepota,a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka, velo i malo jezero kod Žmana, uvala Solinšćica i uvala Sakarun. Ima dosta povijesnih ostataka (uključujući i prapovijesne). Na otoku se nalaze 3 jezera (dva periodička slatka i stalno slano u Telašćici). U blizini otoka se nalazi mnogo manjih otočića i hridi. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati.

Znamenitosti otoka su i svjetionik Veli rat kod Velog Rata i crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te manifestacija Tovareća mužika u Salima.

U novije vrijeme pokušava se oživjeti zanimanje za spilju Strašna peć koja se nalazi kraj mjesta Savar na nadmorskoj visini od 70 m.

Na grebenu na jugozapadnoj strani Dugog otoka, ka otvorenom moru, nasukao se talijanski teretni brod Michele 1980. pod nerazjašnjenim okolnostima, ljeti kad je bila nevera. Misli se da je vlasnik to napravio radi izvlačenja novca od osiguranja. 15-ak godina poslije brod je široj javnosti postao poznat kao mjesto snimanja spota za Gibonnijevu skladbu Ej, vapore. Dugo je godina nadgrađe broda bilo iznad morske razine, no danas se vidi tek mali dio. Na toj je lokaciji dosta morskih struja te je velika bioraznolikost u moru. Planira se zaštititi greben.^[13]

• 
• 
• 
• 

Povijest

Brojni su tragovi prapovijesti među kojima se ističu kamena industrija s veloratskog područja s kraja paleolitika te osobito spilja Vlakno u središnjem dijelu otoka. Dosadašnja istraživanja su u Vlaknu utvrdila kulturni sloj star 20 tisuća godina, a među inim nalazima i očuvani ljudski kostur, jedini takav nalaz na čitavom jadranskom prostoru. Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U 10. – 11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica), dijelom istražen i konzerviran. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi. Ladanjskim kućama na Dugom otoku bavila se Marija Stagličić.^[14]