Kapadocija

Kapadocija^[1] (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija^[2] (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya) starovjekovna je regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.^[3] Povijesni naziv Kapadocija nastavio se koristiti u Zapadnom svijetu i u kršćanskoj tradiciji i u turizmu. Regija obuhvaća izvanredna čuda prirode kao što su stožasti vilinski dimnjaci.^[4] Kapadocija također ima i bogato kršćansko povijesno i kulturno naslijeđe^[5].

Panorama Göremea

Zemljovid Anatolije s Kapadocijom na istoku.

Zemljopis

Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadocije
Svjetska baština – UNESCO
Država	Turska
Godina uvrštenja	1985. (9. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii, v, vii
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:357
Koordinate	38°40′N 34°50′E
Kapadocija Lokacija Kapadocije u Turskoj
v r u

Područje drevne Kapadocije približno odgovara suvremenoj turskoj pokrajini Nevşehir, a njene povijesne granice su predmet rasprave. Pretpostavlja se da je u vrijeme povjesničara Herodota obuhvaćala teritorij od planine Taurus na jugu do regije Pont uz obalu Crnog mora,^[6] odnosno od rijeke Eufrat na istoku do jezera Tuz u središnjoj Anatoliji^[7] na zapadu. Ipak, povjesničar Strabon je u svojim djelima preuveličao dimenzije Kapadocije, za koju se danas smatra kako se proteže 400 km u smjeru istok-zapad, odnosno 200 km u smjeru sjever-jug.

Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao Korama, Matiana, Maccan ili Machan, te Avcilar. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i crkve i samostani iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Neke od njih imaju dobro očuvane freske iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća.

Nacionalni park Göreme (turski: Göreme Milli Parklar) u krajoliku neobičnih vulkanskih stijena koje su oblikovane erozijom u aridnoj klimi je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine.

Popularna kultura

Poznati hrvatski pustolov i svjetski putnik Željko Malnar tijekom 1970-ih i 80-ih vodio je brojne ekspedicije u Kapadociju, o kojoj je snimio reportaže i dokumentarne filmove, te napisao knjigu U potrazi za staklenim gradom zajedno s Bornom Bebekom, koja je izdana 1986. godine.