Katuni

Katuni su selo u općini Šestanovcu, nedaleko od grada Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od glavnog grada županije Splita udaljeni su 47 kilometara. Nalaze se na povijesnom prostoru nekadašnje župe Radobilje, koja je i danas naziv za ovaj kraj.

Katuni
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Općina/grad	Šestanovac
Najbliži veći grad	Omiš
Površina	24,2 km2 [1]
Koordinate	43°28′48″N 16°55′20″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	455 [2]
– gustoća	19 st./km2
Odredišna pošta	21250 Šestanovac [3]
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Katuni Katuni na zemljovidu Hrvatske

Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Katunima obitavaju 562 stanovnika, što je u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine pad od ukupno 242 osobe.

Zemljopis

Naselje se nalazi istočno od Kreševa, a sjeverozapadno od Šestanovca. Dalje prema jugozapadu su Omiš i prema sjeverozapadu Split. Povijesno je dijelom starohrvatske župe koja je postojala na tom području; Radobilje. Zemljopisno je dio Omiške krajine i Dalmatinske zagore. Nalazi se nedaleko od planine Biokovo i slapova Gubavice. Poput cijele Dalmacije sadržava pretežito krški kamen s obiljem ponikava i drugih "spremišta" vode. Dobar dio sela prekrivaju biljne površine među kojima se ističu mješovite listopadno-zimzelene šume u kojima listopadno drveće predvladava. U poljima u kršu nalazi se plodna crvenica gdje se uzgajaju tradicionalne kulture. Selo je patronimički podijeljeno na niz različitih zaselaka koja nose ime po prezimenu koje u njima predvladava.^[4]

Gospodarstvo

Najveći dio radno sposobnog katunskog stanovništva radi u okolnim mjestima Šestanovac i Zadvarje ili u gradovima Splitu i Omišu. Dobar dio stanovništva je umirovljen, a manji i nezaposlen. Ostali imaju svoja manja ili veća seoska-poljoprivredna gospodarstva. Najveći dio Katunjana uzgaja voće, povrće, a neki i stoku za vlastite potrebe. Posebno je razvijeno maslinarstvo i vinogradarstvo. Nekoliko kućanstava ima svoje apartmane gdje ugošćuju ljubitelje seoskog turizma. Sav društveni život mještana odvija se u susjednom Šestanovcu gdje se nalaze trgovine, ambulanta, ljekarna, kafići i mesnice. U prošlosti je stanovništvo živjelo isključivo od stočarstva i poljoprivede. Oni su imali tu sreću da se najpoznatija tržnica-"Zadvarski pazar" nalazila udaljena svega par kilometara u mjestu Zadvarju, a na nju su dolazili trgovci iz svih okolnih sela te drugih dijelova Hrvatske i BiH. Urbanizacijom 70-ih godina prošlog stoljeća značaj joj se smanjuje, no i danas se održava utorkom te je vrlo čuvena. Osim prodaje novcima tamo se vršila i robna razmjena. Trgovački putovi bili su otvoreni prema Bosni i Hercegovini gdje su se prodavale smokve i druge namirnice po načelu "kilo za kilo" jer se u to vrijeme među običnim pukom rijetko trgovalo novcem. U zimskim mjesecima bosanski i hercegovački poljoprivrednici dovozili bi sijeno i krumpir, te ih mijenjali za vino i rakiju prema dogovorenoj vrijednosti. U to vrijeme su se rijetki visoko-obrazovani pojedinci u pravilu iseljavali. Do početka 60-ih u zaseoku Merčepima nalazila se osnovna škola (četveroljetka), a nakon njenog zatvaranja djeca se školuju u osnovnoj školi u Šestanovcu. Pristup vodi imali su iz raznih ponikava i šumskih bunara, a najvećim dijelom iz vlastitih "čatrnja".

Danas je cijelo mjesto spojeno na Omiški vodovod te na taj način dobiva vodu. U mjestu je tijekom 2016. instalirana vjetroelektrana s 12 vjetroagregata.

Prometna povezanost

Selo Katuni je županijskom cestom koja prema zapadu vodi u Omiš i Split, a na istoku u Šestanovac i Imotski relativno dobro povezano s ostatkom svijeta. Redovita učenička linija vodi učenike u mjesto Šestanovac i grad Omiš gdje se isti školuju. Postoji redovita autobusna linija prema Omišu odakle postoje linije za bilo gdje. Hrvatska autocesta A1 sa svojim čvorištem u Šestanovcu, od Katuna je udaljena dva kilometra. Ovo čvorište Katune brže povezuje sa svijetom i predstavlja veliki korak naprijed i u smislu njihova vlastitog razvitka.

Stanovništvo

1991. smanjeno je izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojena naseljima Šestanovac i Zadvarje, (općina Zadvarje). Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Šestanovac, kao i dio podataka za naselje Zadvarje, od 1857. do 1971. Popis stanovništva iz 1981. godine je zadnji koji je pokazao porast broja stanovnika, a od tada stanovništvo konstantno opada. Popisom stanovništva iz 2011. godine u Katunima su prebrojana 562 stanovnika što je u odnosu na 2001. godinu kada ih je bilo 804 izrazit pad.

Naselje Katuni: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	962	1176	1168	1376	1522	1727	1801	1643	1613	1476	1496	1227	1266	959	804	562	455
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojena naseljima Šestanovac i Zadvarje, općina Zadvarje. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Šestanovac, kao i dio podataka za naselje Zadvarje, općina Zadvarje, od 1857. do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura

• Gangafest u zaselku Vukušićima^[5]
• čuvari Gospodinova groba, običaj iz Velikog tjedna^[6]

Znamenitosti

• spomenik dr. Franji Tuđmanu (kod crkve Posrednice Svih Milosti koja se nalazi na granici sela Kreševa i Katuna)
• najveća krunica na svijetu (napravljena od balota) (kod crkve Posrednice Svih Milosti na granici sela Kreševa i Katuna)^[7]
• Mandušića kula, u zaselku Mandušićima, zaštićeno kulturno dobro
• crkva Uznesenja BDM, na granici sa susjednim Kreševom
• Kulina, prapovijesna gradina
• Vlake (arheološka zona)

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

Začetnik zamisli o izgradnje spomenika je don Većeslav Šupuk, i sam zaslužan za hrvatske ratnike iznimnom skrbi i pomoći od lijekova do jeepova koje je nabavljao uz pomoć naših ljudi u Domovini i inozemstvu.

Spomenik je kod crkve Posrednice svih milosti, graničnoj crkvi između dvaju sela. Spomenik je s katunske strane. Postavljen je nasuprot spomenika hrvatskim braniteljima. 2. lipnja 2001. u subotu otkriven je spomenik dr. Franji Tuđmanu. Otkrio ga je njegov sin, dr. Miroslav Tuđman. Otkrivanju je nazočilo oko 8 tisuća posjetitelja uz brojne osobe iz javnoga, kulturnog i društvenoga života Republike Hrvatske. Održan je prigodni kulturno-umjetnički program. Sudjelovao je prvak splitske opere g. Ratomir Kliškić i pjevacka klapa iz Kostanja. Prije svečanog otkrivanja slavljena je sv. misa braniteljima hrvatske domovine i u čast hrvatske neovisnosti. Mnoštvu su se poslije mise obratili Mirko Čondić, Luka Podrug, Nenad Ivanković, dr. Branimir Lukšić i Miroslav Tuđman. Uvodno su govorili Većeslav Šupuk i fra Kruno Vukušić.

Spomenik je mase oko 25 tona. Izgrađen je od granitnog mramora. Isklesali su ga hrvatski akademski kipari Mladen Mikulin i Krešimir Rod. Kip je visoki reljef dr. Tuđmana koji je opisan na sljedeći način

"u mitskoj pozi kako nakon ljubljenja i puštanja kuta zastave na Zvonimirovoj tvrđavi u kraljevskom Kninu stišće ruke i suznih očiju kao da kaže: Slobodni smo! U simboličkom i općealegorijskom smislu spomenik je sasvim uspio jer već i sam kamen kao materijal daje osnovu za dimenziju više u sagledavanju biti poruke. U pozadini je velika gromada, koja može simbolizirati i kulu i planinu i snagu dinarskoga krša, ali i cijele Domovine; gotovo u sredini je u reljefu dubinski izvučen jasan lik dr. Tuđmana u već spomenutoj pozi, dok je iza njega naznačena hrvatska trobojnica." Ferdo Šarić

Na svečanosti otkrivanja spomenika rečeno je da će Splitsko-dalmatinska županija zauzeti se da bi ovaj prostor postao središnje okupljalište makar središnje Dalmacije za Dan državnosti i Dan zahvalnosti. Na bočnoj strani spomenika uklesan je Tuđmanov sveti i neporecivi aksiom: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što."^[8]

Poznate osobe

Poznate osobe koje su se rodile u Katunima ili su podrijetlom iz ovog kraja.

• Josip Abel (1960. − 2017.), hrv. junak Domovinskog rata, ikona HOS-a (satnija samostalnog HOS-a Vukovar),^[9][10] u HOS pošao u Velikoj Gorici^[11][12]
• Ivan Alduk, hrv. arheolog
• fra Karlo Balić, hrv. svećenik, mariolog i medievalist^[13]

• Gordan Družić, hrv. akademik

• Ivo Družić, ekonomist, dužnosnik

• Josip Kekez, hrvatski kroatist, filolog, književni teoretičar, povjesničar književnosti i folklorist

• Joško Marušić, hrv. karikaturist

• Matko Marušić, hrv. književnik i liječnik

• Vicko Maslov, novinar i publicist

• Danica Merćep, hrv. rimokatolička redovnica anakoreta

• Filip Merčep, hrv. glazbenik^[14]

• Jacob Merčep, hrv. vaterpolist, hrvatski svjetski juniorski prvak do 19 godina

• Marko Merčep, hrv. junak Viške bitke^[15]

• Vladimir Merčep, hrv. teolog, duhovnik u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima,kanonik rimske bazilike Sv. Marije Velike, svećenik splitsko-makarske nadbiskupije^[16][17][18]
• Petar Merčep, hrv. književnik
• Tomislav Merčep, hrv. političar
• Ivo Nejašmić, soc. zemljopisac i demograf

• Ivo Rubić, hrv. zemljopisac
• Petar Rubić, hrv. nogometaš
• Bože Vukušić, hrv. publicist i aktivni borac protiv ostataka represivnoga komunističkoga režima

• Kruno Vukušić, hrv. svećenik i kult. djelatnik, izdavač Hrvatskog katoličkog kalendara^[19][20]

Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća selo Kreševo i Katune do umirovljenja bio don Većeslav Šupuk.