Ljetni vrganj

Ljetni vrganj (latinski Boletus edulis) je gljiva koja raste u šumama Europe u kasnom ljetu i jeseni. Raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. U Hrvatskoj raste u šumama do nadmorske visine od oko 1200 m.

Ljetni vrganj B. edulis Šuma blizu Rambouilleta, Francuska Sistematika Carstvo: Fungi Koljeno: Basidiomycota Razred: Agaricomycetes Red: Boletales Porodica: Boletaceae Rod: Boletus Vrsta: B. edulis Dvojno ime Boletus edulis Bull. ex Fr., 1782. Baze podataka GBIF wikivrste WD wikislike wikigalerija

Boletus edulis Mikološke karakteristike pore na himeniju klobuk je konveksan himenij je prirastao stručak je gol otisak spora je smeđ ekologija je mikorizalna jestivost: odlična

Ljetni vrganj

Opis

Ljetni vrganj, pravi vrganj, hrženjak ili jurček, kako još u narodu nazivaju ovu vrstu, je jestiva i vrlo cijenjena gljiva. Klobuk je 7-30 cm širok. Bjelkastosmeđe je boje, koja se razlikuje od staništa do staništa. Prema središtu je tamniji. U mladosti je polukrugast, zatim je raširen. Ponekada je ulegnut. Cjevčice su prvo bijele pa žute, a na kraju zelenkaste. Lako se odvajaju od klobuka. Stručak je 8–25 cm visok i do 7 cm debeo - dosta velik u odnosu na klobuk. Kako stari, postaje smeđ.

Spore su vretenaste i maslinastosmeđe boje. Veličina je 12-16 x 4-5 µm

Meso i cjevčice s kalijevom lužinom posmeđe, a kožica klobuka potamni.

Presjek ljetnog vrganja

Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama. Postoje mnoge varijacije ove vrste, zbog čega dolazi do zabune. Međutim, sve su varijacije jestive.

Sastav u postotcima

Dio gljive	Svježa gljiva		Suha tvar
	voda	suha tvar	bjelančevine	masti	manitol	šećer	Vlakna	Екstraktivne tvari	pepeo
stručak	87,02	12,98	30,73	4,41	12,71	0,98	40,41	4,09	6,67
Klobuk	86,17	13,83	43,90	6,20	14,14	1,87	22,54	3,25	8,10
vršni dio klobuka	87,66	12,34	39,91	5,82	7,14	1,71	30,92	5,21	9,29
cjevčice	88,17	11,83	48,74	7,97	10,16	2,01	19,41	3,26	8.45

^[1]

Osim gore navedenih tvari sadrži i vitamin D 2(0,42 % na ukupnu suhu tvar),PP (700 mg na 1 kg suhe tvari),B 1 4,42 (mg/kg suhe tvari),B 2 0,078 i C 13,06 (u %,svježa gljiva,sadržaj vode 89,51 %).^[2]

Galerija

• 
• 
• 
• 
• 
• 

Bibliografija

• Romano Božac: Gljive naših krajeva. Naprijed, Zagreb 1987, ISBN 86-399-0181-3
• Ivan Focht: Ključ za gljive. Naprijed, Zagreb 1987, ISBN 86-349-0087-8
• Ivan Focht: Naši vrganji. Naprijed, Zagreb 1987, 86-313-0090-x
• Васильков Б. П. Белый гриб: Опыт монографии одного вида. Mokva 1966.