Magnetit

Magnetit (prema magnet) je kubični mineral iz skupine spinela, kemijska formula Fe₃O₄ (ili FeO x Fe₂O₃).^[1]

Magnetit
Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija
Općenito
Kategorija	Mineral
Kemijska formula	Fe3O4
Identifikacija
Molekularna masa	231,55 g/mol
Boja	crn
Kristalni habitus	oktaedarski, rombododekaedarski
Kristalni sustav	kubični, Fd3m
Sraslaci	primjećeno je srastanje oktaedara
Kalavost	nejasna
Mohsova tvrdoća	5,5-6,5
Sjaj	metalni
Ogreb	crn
Gustoća	5,18 g/cm3
Točka tališta	1535 °C
Prozirnost	neproziran

Svojstva i osobine

Crni je ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezna ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.

Javlja se u oktaedarskim kristalima, zrnatim agregatima i u slobodnom zrnju kao magnetski pijesak. Magnetičan je i neproziran. Ležišta magnetita pretežito nastaju pri segragaciji magme na oksidnu i silikatnu frakciju. Velike količine magnetita, ali neiskoristive zbog malene koncentracije, nalaze se sitno raspršene u gotovo svim eruptivnim stijenama. Tako npr. tamna boja bazalta djelomično potječe od magnetita. Ležišta magnetita u Švedskoj i na Uralu među najbogatijim su ležištima željezne rude na svijetu.

Fizička svojstva

Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale.
Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.^[2]

Kristalna struktura

Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom

Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe³⁺, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe²⁺ i Fe³⁺.