Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. ^[4] godine. Makedonsko je pismo ćirilica. Govori ga oko 2 113 170 ljudi, poglavito u Makedoniji (1 390 000; 1986.) i nadalje, prema neslužbenim podacima: Albanija (150 000), Bugarska (150 000), Grčka (250 000; Boskov, 2007.).^[5]

Makedonski jezik
македонски јазик
Države	Sjeverna Makedonija Bugarska[1][2] Grčka Srbija Crna Gora Albanija Rumunjska
Regije	Europa
Govornici	2,3 – 3 milijuna[3]
Razredba	indoeuropski  slavenski   južnoslavenski    makedonski
Službeni status
Služben	Sjeverna Makedonija
Ustanova	Institut za makedonski jezik Krsta Misirkova
Jezični kôd
ISO 639-1	mk
ISO 639-2	mkd / mac
ISO 639-3	mkd

Povijest

Slaveni su naseljavali Balkan, jedan dio je zaposjeo i najjužniji dio Balkana, pokoravajući starosjedioce, nametnuli su svoje običaje i jezik, no pri tome su prihvatili razvijenije proizvodne djelatnosti, zemljoradnju i uzgoj stoke.

Primajući kršćanstvo Slaveni u Makedoniji teško su se odricali od poganske vjere, a da se umanji otpor i odbijanje kršćanske vjere, kršćanski velikodostojnici su preveli Bibliju na jezik kojim se služili Slaveni, a da i pismo bude bliže Slavenima oni su angažirali sv. Ćirila i Metoda koji su već primili kršćanstvo i bili vrlo učeni jer su izučili najviše crkvene škole, no i škole svjetovne sfere. Ćiril i Metod su sastavili azbuku, pismo, preveli su Bibliju i crkvene knjige. Glagoljično pismo je prvo slavensko pismo. Ćiril i Metod su poslani u Moravsku da propovijedaju kršćanstvo i da time umanje napade svećenika iz zapadne crkve. Oni su sa sobom poveli i jedan dio svojih učenika, a u Moravskoj su podučili velik broj mladih. Po propasti misije Ćirila i Metoda njihovi učenici su se raširili po mnogim prostorima na istoku, jugu i produžili učenje i prosvjećivanje. Kliment i Naum došli su u Ohridu su prosvjećivali tamošnji puk, no i učenike koji su dolazili iz drugih dijelova srednjovjekovne Bugarske i drugih prostora.

Kliment je napisao novu azbuku Kirilku, odnosno ćirilicu koja se i dan danas primjenjuje u mnogim državama gdje je osnovna religija pravoslavna ili ortodoksna. Oni su u Ohridu osnovali prvi Sveslavensko sveučilište na kojem je studiralo oko 3000 studenata, crkvene knjige koje su u Ohridu pisane mogu se naći u svim pravoslavnim bibliotekama, te knjige su bile pisane ćirilicom i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Kliment i Naum su osnovali i podigli mnogo crkava i manastira, u Ohridu Kliment je podigao katedralu na Plaošniku, a Naum je podigao manastir na najljepšem dijelu Ohridskog jezera, na prostoru gdje su izvori Ohridskog jezera. Po smrti Klimenta i Nauma oni su od naroda proglašeni za svece, sv. Kliment Ohridski – patron Ohrida i patron današnjih Makedonaca i Bugara, sv. Naum Ohridski Čudotvorac, svetac koji je imao iscjeliteljsku moć.

Velik broj riječi makedonskog jezika je istovjetan s riječima drugih slavenskih naroda. Makedonski jezik se oformio kao književni jezik tek u vremenu 1944. – 1945. godine.

Azbuka

Makedonska ćirilica je službeno pismo na teritoriji Makedonije. Sastoji se od 31 slova. Suvremena makedonska azbuka temelji se na ćirilici Krste Petkova Misirkova iz 1903. godine.

Velika slova

А

Б

В

Г

Д

Ѓ

Е

Ж

З

Ѕ

И

Ј

К

Л

Љ

М

Н

Њ

О

П

Р

С

Т

Ќ

У

Ф

Х

Ц

Ч

Џ

Ш

Mala slova

а

б

в

г

д

ѓ

е

ж

з

ѕ

и

ј

к

л

љ

м

н

њ

о

п

р

с

т

ќ

у

ф

х

ц

ч

џ

ш

Hrvatski

a

b

v

g

d

đ

e

ž

z

dz

i

j

k

l

lj

m

n

nj

o

p

r

s

t

ć

u

f

h

c

č

dž

š

Osobine

Makedonski jezik je južnoslavenski jezik. Zbog toga posjeduje zajedničke osobine i s ostalim slavenskim jezicima, prije svega sa srpskim, bosanskim, hrvatskim i bugarskim jezikom. I pored toga, makedonski ima neke osobine koje se ne mogu naći kod ostalih slavenskih jezika, kao što su:

• gubljenje padeža – umjesto padeža makedonski jezik rabi sustav prijedlogâ i članova koji vrše padežne funkcije; pr: Čovjek čita knjigu > Čovekot ja čita knigata.

• naglasak na trećem slogu – naglasak u makedonskom jeziku uvijek pada na trećem slogu s kraja, osim nekih stranih riječi; pla'nina

• dvojni objekt; nego go vidov (njega sam vidio)

• trojni član – postoje tri vida člana, određeni član, član za blizinu i član za udaljenosti.

• tvorba prošlog vremena pomoćnim glagolom 'imati'

• tvorba prošlog vremena pomoćnim glagol 'sum' i glagolskim pridjevom

• prošlo-buduće vrijeme

Vrste riječi:

• promjenljive:
• nepromjenljive:

Rod: muški, ženski i srednji

Broj: jednina i množina

Glagolska stanja:

Participi:

Pomoćni glagoli: sum i ima

Glagoli po vidu:

Načini:

Vremena:

Narječja

Karta makedonskih narječjâ.

Sjeverno narječje

• zapadna skupina:

1. dolnopološki dijalekt
2. skopsko-crnogorski dijalekt
3. goranski dijalekt

• Istočna grupa:

1. kumanovski dijalekt
2. kratovski dijalekt
3. krivopalanečki dijalekt
4. ovčepoljski dijalekt

Zapadno narječje:

• središnja skupina:

1. prilepsko-bitoljski dijalekt^[6]
2. kičevsko-porečki dijalekt^[7]
3. skopsko-veleški dijalekt

• zapadna i sjeverozapadna skupina:

1. gornopološki dijalekt
2. rekanski dijalekt
3. galički dijalekt^[8]
4. debarski dijalekt
5. drimkolsko-golobrdski dijalekt
6. vevčansko-radoški dijalekt^[9]
7. struški dijalekt
8. ohridski dijalekt
9. gornoprespanski dijalekt
10. dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narječje

• istočna skupina:

1. tikveško-mariovski dijalekt
2. štipsko-kočanski dijalekt
3. strumički dijalekt
4. maleševsko-pirinski dijalekt^[10]

• jugozapadna skupina^[11]:

1. nestramsko-kostenarski dijalekt
2. korčanski dijalekt
3. kosturski dijalekt

• Jugoistočna skupina:

1. solunsko-vodenski dijalekt^[12]
2. sersko-dramski-lagadinski-nevrokopski dijalekt^[12]