Slavenski jezici

Slavenski jezici (privatni kod: slav) su podskupina Indoeuropskih jezika. Obuhvaćaju 18 živih i izumrlih jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu.^[1]

██ Zapadnoslavenski jezici češki, slovački, poljski, lužičkosrpski, polapski, kašupski

██ Istočnoslavenski jezici ruski, bjeloruski, ukrajinski, rusinski

██ Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski

Rasprostranjenost slavenskih jezika

Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima

Ishodište današnjih slavenskih jezika je praslavenski jezik, odnosno stariji rekonstruirani baltoslavenski jezik. U indoeuropske jezike spadaju nadalje s armenskim jezikom, indoiranski jezicima, germanskim jezicima, anatolijskim jezicima ili luvo-hetitskim jezicima †, italskim jezicima, romanskim jezicima, ilirskim jezicima, keltskim jezicima, helenskim jezicima i toharskim jezicima †.

Podjela slavenskih jezika

Kosim su slovima izdvojeni nazivi kojim se više ne koriste ili ih ne priznaje značajan broj govornika.^{[nedostaje izvor]}

Zapadnoslavenski jezici

Skupina ima 7 živih jezika, dva izumrla i jedan mikrojezik.

a. češko-slovačka jezična skupina (3)

a1. češki jezik [ces] 9.490.840.

a2. moravski jezik - nepriznat jezik u Češkoj

a3. slovački jezik [slk] 5.019.950.

a4. knaanski jezik [czk] - izumrli židovsko-slavenski jezik †

b. lužičkosrpski jezici (2)

b1. gornjolužičkosrpski jezik [hsb] 18.240.

b2. donjolužičkosrpski jezik [dsb] 7240.

c. lehitski ili lehički (4)

c1. polapski jezik [pox] †

c2. kašupski jezik [csb] 3.000

dijalekti: slovinački dijalekt - izumro početkom 20. st.

c3. poljski jezik [pol] 39.990.670.

c4. šleski jezik [szl] 60.000 (2002 census).

Drugi govor:

zapadnorusinski mikrojezik (bez kôda)^[2]

Istočnoslavenski jezici

4 priznata jezika:

a1. bjeloruski jezik [bel] 8.618.630 govornika

a2. rusinski jezik [rue] 623.960 govornika

a3. ruski jezik [rus] 143.553.950 govornika

a4. ukrajinski jezik [ukr] 37.029.730 govornika

Drugi govori:

suržik - međujezik u Ukrajini

trasjanka - međujezik u Bjelorusiji

sibirski jezik - umjetni jezik, inačica ruskoga

Južnoslavenski jezici

Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava)

Osam jezika, oko devetoga, slavomoliškoga, izvori se razlikuju.

Zapadni

a1. crnogorski jezik [cnr] 232.600 govornika

a2. bošnjački jezik [bos] 2.203.800 govornika

a3. hrvatski jezik [hrv] 5.546.590 govornika

a3.1 čakavski^[3] [ckm]

a3.2 kajkavski^[4]

a3.2.1 kajkavski književni jezik [kjv]

a3.3. gradišćanskohrvatski

a3.4. moliški hrvatski^[5]

a4. moliški hrvatski [svm]

a5. slovenski jezik [slv] 1.909.050 govornika

a6. srpski jezik [srp] 7.020.550 govornika

Istočni

b1. bugarski jezik [bul] 9.097.220 govornika

b2. makedonski jezik [mkd] 2.113.170 govornika (nepriznat u Grčkoj i Bugarskoj)

b3. starocrkvenoslavenski [chu] †

• Ostali govori i jezici

banatskobugarski jezik - jezik katoličkih Bugara u Rumunjskoj i Srbiji

crkvenoslavenski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju

prekomurski jezik - nepriznat u Sloveniji, ali je književni jezik u časopisima i mediji

slavenosrpski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju

goranski jezik (?)

Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava)

• Politički projekt nasilnog spajanja jezika, kao međukorak utapanja hrvatskog u srpski jezik:

a1. srpsko-hrvatski jezik† koji doista nije ostvaren nikada kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici: hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda se rabio u ustavima pojedinih socijalističkih republika. Od 1. rujna 2008. godine svijet je prihvatio realnost i konačno je prestao postojati kôd i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj razredbi. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika.

Umjetni slavenski jezici

• međuslavenski jezik
• slovio
• lydnevi

Kreolski slavenski jezici

• russenorsk

Po nekim razredbama, i suržik i trasjanka pripadaju ovdje.

Wikipedije na slavenskim jezicima

Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)

(složene po broju članaka, stanje 2. veljače 2011.)

• pl - poljska
• ru - ruska
• uk - ukrajinska
• cs - češka
• sr - srpska
• sk - slovačka
• bg - bugarska
• sl - slovenska
• hr - hrvatska
• mk - makedonska
• sh - t.zv. srpskohrvatska
• be-x-old - bjeloruska (pisana taraškevicom)
• bs - bošnjačka
• be - bjeloruska
• hsb - gornjolužička
• csb - kašupska
• szl - šleska
• rue - rusinska
• dsb - donjolužička
• cu - staroslavenska

U fazi "inkubatora" su:

• ru-lat - ruski latinicom
• ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918.
• sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička")
• surzh - suržik
• sla - slavenoruska (starobjeloruska)

Zatvorene Wikipedije:

• ru-sib - rusko-sibirska