Novigrad (Zadarska županija)

Ovo je glavno značenje pojma Novigrad (Zadarska županija). Za druga značenja pogledajte Novigrad (razdvojba).

Novigrad je naselje i općina u Zadarskoj županiji.

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.

Novigrad
grb
Glavna ulica
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Načelnik	Joso Klapan
Naselja	3 općinska naselja
Površina	51,2 km2 [1]
Površina središta	9,8 km2
Koordinate	44°11′02″N 15°33′14″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2160 [2]
– gustoća	42 st./km2
Urbano	481
– gustoća	49 st./km2
Odredišna pošta	23312 Novigrad [3]
Stranica	www.opcina-novigrad.hr
Novigrad Novigrad na zemljovidu Hrvatske

Opis

Da se razlikuje od istoimenih općina, koriste se još i nazivi Novigrad zadarski i Novigrad dalmatinski.

Zemljopis

Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.

Stanovništvo

Naselja općine prema broju stanovnika:

• Novigrad: 481
• Paljuv: 334
• Pridraga: 1346

Općina Novigrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1405	1400	1728	1764	1979	2322	2570	2577	3029	3139	3260	3417	3103	2920	2368	2375	2160
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Novigrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	637	848	880	969	966	1094	1178	934	889	860	800	837	662	640	542	534	481
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Paljuv. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Povijest

Novigrad

Novigrad panorama

Župna crkva rođenja Blažene Djevice Marije

Vlatkovića (Kontinov) dvor nalazi se unutar povijesne jezgre Novigrada.

Naseljen je od brončanog doba, s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave, otkad ovaj kraj naseljavaju «Liburni». Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. stoljeću, što dokazuju razno ostaci, posebno crkve i dijelovi crkvenog namještaja i drugo.

• 976. godine: porušena benediktinska opatija dvojnog titulara sv. Pavla ili sv. Kate.
• 1220. godine: obnovljena rimska utvrda i nazvana CASTRUM NOVUM ili Fortica
• 1282. godine: ličko - krbavski velikaš Juraj Gusić Kurjaković podigao tvrđavu kako bi zaštitio svoje posjede oko Novigrada.
• 1386. godine: u tvrđavi zatočena hrvatsko-ugarska kraljica Marija Anžuvinska i njena majka Elizabeta Kotromanić, žena Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića (po legendi je kraljica Elizabeta u zatočeništvu izvezla kraljevski plašt – «Planitu», koja se čuva u župnoj crkvi Sv. Marije u Novigradu).
• 1387. godine: kraljica Elizabeta umorena ili je umrla prirodnom smrću.
• 1387. godine: (od siječnja do travnja) tvrđava su s morske strane opsjeli Mlečani, a s kopna knezovi Ivan Krčki (Frankopan) i Budislav Kurjaković Krbavski. U tvrđavi je hrvatski ban Ivan Paližna držao zatočenu kraljicu Mariju Anžuvinsku, zaručnicu Žigmunda Luksemburškog.
• 1387. godine: kraljica Marija Anžuvinska oslobođena iz zatočenistva.
• 1526. godine: Novigrad (kastel s podgrađem) imao je 1054 stanovnika.
• 1551. godine: u Novigradu napisan Novigradski zbornik starohrvatskog običajnog prava. Novigradski zbornik počinje riječima: "Na slavu božju 1551. na 12. veljače u Novigradu. Ovdje dolje napisat ćemo običaje, koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih.^[4]
• 1571. godine: brojna turska vojska i topništvo Ferhat Sandžaka od Bosne opsjedala je Novigrad, ali su izdržljivi i hrabri branitelji, među kojima se istaknuo kapetan Luka Halaburić, očuvali tvrđavu i prisilili Turke na uzmak.
• 1633. godine: Mletački dužd Francesco Erizzo svojom dukalom udovoljio je zahtjevima Novigrađana: da ih se oslobodi od plaćanja državnog poreza t.zv. desetine, jer nisu mogli obrađivati svoje polje zbog blizine turske granice, da im se popravi župna crkva koja je bila u trošnom stanju, te da im odobri jednog kirurga. Desetina je tada iznosila 200 dukata godišnje, za popravak crkve odobren je iznos od 50 dukata, a za uzdržavanje kirurga određen je iznos plaće jednog vojnika u tvrđavi.
• 1647. godine: Mlečani pod zapovjedništvom generalnog providura Leonarda Foscola oslobodili Novigrad od Turaka.
• 1662. godine: u boju s Turcima na Otresu (pokraj Bribirskih Mostina) poginuo don Vicko Vlatković, župnik Novigrada, te velik broj Novigrađana (imena su im nepoznata).
• 1700. godine: obnovljena crkva sv. Kate, koja je bila srušena u ciparskom ratu 1571.
• 1708. godine: restaurirana tvrđava - Fortica.
• 1718. godine: temeljito obnovljena (pregrađena) stara župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Male Gospe).
• 1744. godine: arhiđakon don Ivan Vlatković ispisao Statut lige kotara ninskoga »Za držati ga pri sebi i svojih poslidnjih u kući svojoj u Novome gradu«.
• 1745. godine: u Novigradu rođen Petar Ante Zorzi, kardinal svete Rimske crkve, nadbiskup i metropolit Udina u Italiji.
• 1776. godine: u Novigradu potpisan sporazum između Mlečana i austrijskih vlasti o uređenju pograničnih područja. S mletačke strane nazočio je generalni providur Dalmacije Gradenigo, a s austrijske pukovnik Aspremont. Sporazum je nazvan Novigradska konvencija prijateljstva.
• 1777. godine: u Novigradu ratificirana Novigradska konvencija prijateljstva.
• 1797. godine: austrijske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Danesa zauzele Novigrad.
• 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mirovnog suda (u vrijeme prve austrijske vladavine).
• 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mistnog starješinstva, poput još 22 dalmatinska kotara.
• 1800. godine: podignuta crkva sv. Nikole.
• 1811. godine: dekretom generalnog guvernera Ilirskih pokrajina Bertranda u Ljubljani osnovana općina Novigrad, a s radom je počela 1.1.1812. U sastav općine, uz Novigrad, ušla su sela: Starigrad, Seline, Jasenice, Kruševo, Gornji Karin, Donji Karin, Popović, Donje Biljane, Gornje Biljane, Smilčić, Donji Kašić, Islam Grčki, Islam Latinski, Paljuv, Podgradina, Posedarje (ušlo u sastav općine 1813.), Slivnica i Vinjerac.
• 1878. godine: osnovano Prvo Ribarsko Društvo Novigradsko, prvo u Dalmaciji.
• 1885. godine: prijestolonasljednik Rudolf Habsburški (sin cara Franje Josipa I.) posjetio Novigrad. Povodom njegova dolaska Općina Novigradska izdala pjesmu prigodnicu.
• 1890. godine: Novigrad je imao 969 stanovnika.
• 1907. godine: članovi Narodne (narodnjačke) stranke osnovali Gospodarsku blagajnu za štednju i zajmove.
• 1921. godine: Novigrad je imao 1178 stanovnika.
• 1923. godine: izbila tučnjava između pristalica HSS-a i žandara, osnovan nogometni klub Lav, koji je kasnije promijenio ime u NOŠK.
• 1941. – 1945. g.: u Drugom svjetskom ratu nastradale 52 osobe.
• 1955. godine: podignuta Tvornica ribljeg brašna.
• 1960. godine: započela s radom Dječja konfekcija (Kondal Novigrad).
• 1962. godine: ukinuta Općina Novigrad.
• 1971. godine: Novigrad je imao 837 stanovnika.
• 1974. godine: otvorena nova zgrada Osnovne škole.
• 1978. godine: osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo Novigrad.
• 1991. godine: Novigrad je imao 612 stanovnika.
• 1992. godine: 2. siječnja jugoslavenska vojska i četnici okupirali Novigrad, u mjestu je ostalo 5 osoba. * 1993. godine: 25. siječnja u vojno-redarstvenoj akciji Maslenica Novigrad oslobođen od velikosrpske okupacije.
• 1993. godine: u Domovinskom ratu poginule 4 osobe.

Godine 1925. u Novigradu su se održale velika proslava i svečana akademija.^[5] Okupili su se mještani Novigrada i svih okolnih naselja. Ukrašenim su brodovima u Novigrad došli mještani Jasenica, Krušćice, Obrovca, Posedarja, Ražanca, Selinā, Starigrada, Tribnja, Vinjerca i dr., a mještani naseljā iz kopnenoga dijela spustili su se do Novigrada u svečanim kolonama. Povodom proslave Novigrad je ukrašen cvijećem i zastavama, a na zgradu općine postavljena je spomen-ploča kralju Tomislavu i Hrvatskome Kraljevstvu.^[5] Ploča je za vrijeme Drugoga svjetskog rata, tijekom kojega je Fašistička Italija okupirala Novigrad, skinuta sa zgrade i zakopana kako bi se očuvala. Vraćena je 1971. tijekom Hrvatskoga proljeća, no uništena je u Domovinskome ratu.^[5] Obnovljena je i vraćena na zgradu općine 2018. godine.^[6]

Novigradsko more

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Novigradsko more. (Rasprava)

Podrobniji članak o temi: Novigradsko more

Novigradsko ždrilo

Zalazak sunca na novigradskoj plaži

Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila.

U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.

Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km&sup2, ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.

Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.

Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22°C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.

Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.

Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata jer očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.

Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.

Obrazovanje

Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je Osnovna Škola Novigrad Dalmatinski (novčana nagrada od 10.000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.

Spomenici i znamenitosti

Tvrđava u Novigradu

Paklenica i Novigrad

Novigradska riva

Sakralni objekti

• U tvrđavi Fortici danas se nalaze ostaci kapele Sv. Barbare.
• Župna crkva rođenja Blažene Djevice Marije
• Na ulazu u luku nalazi se crkvica sv. Nikole iz 1800. godine.
• Izvan gradskih zidina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Kate s ostacima benediktinskog i franjevačkog samostana.
• Unutar zidina 1500. g. sagrađena je na starijim temeljima crkva sv. Marije pretvorena u školu krajem 19. st., nakon sto je izvan zidina sagrađena nova župna crkva.
• Crkva Sv. Martina u Pridragi. U župnoj crkvi čuva se "Paško zvono" koje su Pažani 1587. darovali Novigradu.
• U istoj crkvi nalazi se zavjetni kip Gospe od sedam žalosti iz 16. st. koji se posebno štuje.

Kultura

Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.

• 1999. godine je izašao prvi broj
• Drugi broj 2000. godine
• treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
• Urednik: Jadran Anzulović.
• Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
• Naklada: 700 komada.
• Tisak: Grafotehna, Zadar.
• Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383

Šport

• NK NOŠK (najstariji i najpoznatiji)
• košarkaški klub "NOVIGRAD"
• boćarski klub
• streličarsko društvo
• šahovski klub
• kartaški klub NOŠK
• plivački maraton Novigrad-Maslenica

Poznate osobe

• Marko Sinovčić
• Slobodan Kaštela, član suradnik HAZU, stručnjak prometnog prava
• Miljenko Milanković, dječji pjesnik