Obrovac

Ovo je glavno značenje pojma Obrovac. Za druga značenja pogledajte Obrovac (razdvojba).

Obrovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji, smješten na rijeci Zrmanji.

Obrovac
grb
Obrovac na obali rijeke Zrmanje
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Gradonačelnik	Ante Župan
Naselja	12 gradskih naselja
Površina	353 km2 [1]
Površina središta	1,2 km2
Koordinate	44°12′N 15°41′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	3453 [2]
– gustoća	10 st./km2
Urbano	793
– gustoća	661 st./km2
Odredišna pošta	23450 Obrovac [3]
Pozivni broj	+385 (0)23
Autooznaka	ZD
Stranica	obrovac.hr
Obrovac Obrovac na zemljovidu Hrvatske

Most preko Zrmanje u središtu mjesta.

Ruševine utvrde knezova Kurjakovića na brdu iznad grada.

Gradska naselja

Na području grada Obrovca nalazi se 12 naselja (stanje 2006.), to su: Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad.

Zemljopis

Obrovac se nalazi na rijeci Zrmanji, 12 km od njezina ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Malog Alana i Prezida koji vode iz Like u Dalmaciju. Njegovo prometno značenje znatno se smanjilo izgradnjom autoceste Zagreb – Split.

Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio usmjeren uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.

Stanovništvo

Popis 2001.

Na području Grada Obrovca živi 3387 stanovnika. Najveće naselje nije gradić Obrovac koji ima 1055 stanovnika, već susjedno selo Kruševo (1078 st.).

Većinsko stanovništvo su Hrvati (84,0 %), dok udio Srba iznosi 12,8 %.

Popis 1991.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Obrovac

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, kao i ranijim popisima, Srbi su u Obrovcu predstavljali većinsko stanovništvo, točnije 1991. je u tadašnjoj općini Obrovac bilo 65,5 % Srba, 32,5 % Hrvata te 2,0 % ostalih.

Narodnisni sastav grada Obrovca (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991.	1660	1253 (75,48 %)	285 (17,16 %)	040 (2,40 %)	82 (4,93 %)
1981.	1457	0930 (63,82 %)	240 (16,47 %)	237 (16,26 %)	50 (3,43 %)
1971.	1187	0743 (62,59 %)	337 (28,39 %)	070 (5,89 %)	37 (3,11 %)

Grad Obrovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	6186	6814	7207	7408	8751	9814	9027	10092	9116	9696	10185	10321	9576	9069	3387	4323	3453
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Obrovac. Od 1857. do 1931. sadrži dio podataka grada Benkovca, a dio podataka od 1880. do 1910. sadržan je u gradu Benkovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Obrovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	341	403	463	410	401	461	418	508	302	306	532	1187	1457	1660	1055	996	793
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Upravno područje Grada Obrovca čini 12 naselja (Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad).

Povijest

• 1337. – Prvi spomen Obrovca u pisanim ispravama
• 1527. – Obrovac zauzimaju Turci
• 1647. – Obrovačku utvrdu i naselje podno nje zauzimaju i razaraju Mlečani
• 1687. – Serdar Stojan Janković trajno protjeruje Turke iz Obrovca
• 1848. – Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev Banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske

Parobrodska linija

O nekadašnjoj gospodarskoj važnosti obrovačkog kraja govori i podatak kako su nekoć postojale dvije parobrodske linije: Sušak – Obrovac i Šibenik – Obrovac. Zabilježeno je da se 1935. parobrodski promet odvijao dva puta tjedno na liniji Sušak – Obrovac i jednom tjedno na liniji Šibenik – Obrovac. Parobrodi koji su prometovali od Sušaka do Obrovca bili su Lloydov Hebe i Gradac, a od 1937. prometuje parobrod Pelješac.^[4]

Dijelovi naselja

broj stanovnika prema popisima, po dijelovima naselja[5]
dio naselja	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	napomena
Obrovac	341	403	463	410	401	461	418	508	302	306	532	1187	1457	1660	1055	996	Sadrži podatke za bivše dijelove naselja Kruševo Obrovačko (u 1880. i 1890. nazvano Predstražom) od 1880. do 1910. i 1948., Kod Mosta i Tvrđava (u 1910. nazvano Fortica) u 1910. i 1948. i Riva u 1910., koji su tih godina bili odvojeno iskazani.

Bivši dijelovi naselja

Dijelovi su naselja koji su na različitim popisima stanovništva iskazivani samostalno, a koji se od 1. siječnja 1976. godine više službeno ne iskazuju:

broj stanovnika prema popisima, po bivšim dijelovima naselja[5]
dio naselja	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.
Kod Mosta	–	–	–	–	–	3	–	–	38	–	–	–
Kruševo Obrovačko	–	–	79	51	40	10	–	–	81	–	–	–
Riva	–	–	–	–	–	54	–	–	–	–	–	–
Tvrđava	–	–	–	–	–	129	–	–	121	–	–	–

Gospodarstvo

• Elan – tvornica čamaca
• Reverzibilna hidroelektrana "Velebit"

Obrovac je poznat po jednom od najvećih gospodarskih promašaja komunističkog razdoblja, tvornici Jadral (pogon za preradu glinice).

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

• Manastir Krupa
• ostatci rimskog naselja Clambetae (Cvijina Gradina)
• Utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića u Obrovcu
• Župna crkva Svetog Josipa u Obrovcu
• klanac Zrmanje
• Crkva sv. Kuzmana i Damjana u Ribnici u Kruševu, zaštićeni spomenik kulture iz ranog srednjeg vijeka;
• Crkva svete Trojice

Obrazovanje

• Osnovna škola Obrovac s područnim školama u Gornjem Karinu i Kruševu, kao i osnovna škola Žegar u Žegaru.
• Srednja škola Obrovac

Kultura

Muzej Grada Obrovca,u kojem se mogu vidjeti razni stari predmeti, alati, građevine, kao i narodne nošnje ovog područja.

Šport

• NK Zrmanja Obrovac
• taekwondo klub
• Rafting-kanu klub "Zrmanja"
• boćarski klub Kruševo