Philadelphia

»Philadelphia« preusmjerava ovamo. Za film iz 1993., pogledajte Philadelphia (1993).

Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008. imao je 1.447.395 stanovnika, što je blagi pad u odnosu na 2000. godinu, kada je Philadelphia imala 1.517.550 stanovnika.^[1] Šire gradsko područje ima 5,8 milijuna žitelja.

Philadelphia
Philadelphia, u prvom planu rijeka Schuylkill
Zastava
Nadimak: Philly, Kolijevka slobode, Grad bratske ljubavi
Država	SAD
Savezna država	Pennsylvania
Okrug	Philadelphia
Osnivanje	27. listopada 1682.
Vlast
• Gradonačelnik	Michael Nutter (D)
Površina
• Ukupna	349,60 km²
• Kopno	330 km²
• Voda	19,60 km² ((6%))
• Urbano područje	4.660,70 km²
• Metropolitansko područje	11.989 km²
Visina	12 m
Koordinate	39°57′N 75°10′W
Stanovništvo (2008.)
• Entitet	1.447.395 (4386 stanovnika/km²)
• Urbano područje	5.325.000
• Metropolitansko područje	5.838.471
Vremenska zona	EST (UTC-5)
• Ljeto (DST)	EDT (UTC-4)
Poštanski broj	191xx
Pozivni broj	+1 215, +1 267
Stranica	phila.gov
Philadelphia Položaj Philadelphije u SAD-u
v r u

Grad je u 18. stoljeću imao veću socijalnu i političku važnost čak i od Bostona i New Yorka. Prije američke nezavisnosti Philadelphija je bila drugi po veličini grad u Britanskom Carstvu (iza Londona).^[2] Nakon donošenja Ustava Sjedinjenih Američkih Država bila je i drugi glavni grad SAD-a (od 1790. do 1800.), nakon New Yorka i prije Washingtona.

Ime grada dolazi od grčkog Φιλαδέλφεια, u značenju „bratska ljubav”.

Američki političar i izumitelj Benjamin Franklin imao je veliku ulogu u usponu grada. Između ostalog, osnovao je i prvu bolnicu na teritoriju američkih kolonija. Američka deklaracija o neovisnosti i američki ustav izrađeni su i potpisani u Independence Hallu u Philadelphiji.

Područje grada zauzima 349,60 km², a šire gradsko područje 11.989 km². Oko 44,9% građana su crni, 43,9% bijeli (od čega 4,5% Meksikanci ili Latinosi), 5,7% Azijati te 0,3% Indijanci.^[3]