Podturen

Podturen (mađ. Bottornya, prek. Pottüren, ili Pottören) je općina u Međimurskoj županiji, u Hrvatskoj. Konstituirana je 1993. na 31,42 km² u kojoj prema popisu iz 2001. živi 4392 stanovnika.

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.

Podturen
grb
Država	Hrvatska
Županija	Međimurska
Načelnik	Perica Hajdarović
Naselja	6 općinskih naselja
Površina	31,9 km2 [1]
Površina središta	10,2 km2
Koordinate	46°28′N 16°32′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	3517 [2]
– gustoća	110 st./km2
Urbano	1323
– gustoća	130 st./km2
Odredišna pošta	40000 Čakovec [3]
Stranica	opcina-podturen.hr
Podturen Podturen na zemljovidu Hrvatske

Općinska naselja

Sastoji se od 6 naselja:

• Celine
• Ferketinec
• Miklavec
• Novakovec
• Podturen
• Sivica

Promet

Općina je povezana prometnicama prema Čakovcu, prema Murskom Središću i prema Dekanovcu.

Podturen je nekada bio cestovno povezan s Mađarskom (Podturen – Kerkaszentkirály). U vrijeme dok je Mura tekla drugačijim tokom, a tu je 1843. sagrađen most.

Položaj

Položaj Općine Podturen nalazi se na tromeđi Hrvatske, Slovenije i Mađarske kod sela Novakovec. Dio općine pokriva Regionalni park Mura-Drava.

Partnerstva

• Lendava (Slovenija)
• Kerkaszentkirály (Mađarska)

Zemljopis

Podturen je najsjevernija točka razgraničenja u Hrvatskoj s Mađarskom, a najjužnija sa Slovenskim Prekmurjem, te je jedina općina u Međimurju koja ima granicu s dvije države. Susjedne općine su Belica, Dekanovec, Vratišinec te gradovi Čakovec i Mursko Središće. Općina Podturen spada među veće općine u Međimurju i uvrštava se u područje pleistocenske ravni uz rijeku Muru.

Mjesto Podturen je smješteno na zemljopisnoj širini 46°27’53"N i zemljopisnoj dužini 16°32’35″E te nadmorskoj visini od 151 m.

U Podturenu se nalazi jedan od krajolika rijeke Mure i njezine prirode, a tu je rukavac od više manjih rijeka koje se ulijevaju u Muru.

Stanovništvo

Općina ima ukupno 4392 stanovnika, a stanovništvo je većinski hrvatsko, a od manjina prisutni su Romi, Mađari, Slovenci i ostali.

Općina Podturen: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2786	3150	3410	3795	3919	4575	4987	5364	5910	6327	5740	5681	5124	4663	4392	3873	3517
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. Od 1857. do 1921. te u 1981. i 1991. dio podataka sadržan je u općini Vratišinec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Podturen: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1281	1467	1603	1801	1814	2042	2169	2264	2420	2629	2254	2178	2037	1735	1542	1365	1323
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

• Načelnik: Perica Hajdarović
• Zamjenik načelnika: Vladimir Kodba
• MO Podturen: Zvonimir Radovan
• MO Novakovec: Lidija Međimurec
• MO Sivica: Vlado Nedeljko
• MO Celine: Mladen Božić
• MO Ferketinec: Florijan Goričanec
• MO Miklavec: Tihomir Slamek

Povijest

Podturen je dobio ime po tornju (turnu). Selo Torn prvi se puta spominje 1367. Ostali stari nazivi za Podturen bili su: Turnišće, Turnischa, Tornitz, Sub Thuren, Bottornya. Kao trgovište i gradsko naselje spominje se od 1688. godine. Na Međimurskom vlastelinstvu od 1638. do 1688. je bilo potpisano 6 gradskih naselja među kojima je bio i Podturen.

Podturen pripada među starija mjesta u Hrvatskoj, jer se spominje već 1300. god. te 1688. dobiva ime Turnišće, te se godine i spominju dva mlina na rijeci muri, dok ga 1887. Mađari preimenuju u Bottornya, a mjesto postaje za njih strateški važno. Ovuda je prolazila cesta prema sjevernom Međimurju, Čakovcu, Murskom Središću i ostalim mjestima. U vrijeme mađarske okupacije stanovništvo je Podturna raslo. 1901. god. u Podturnu je započela s radom državna pučka škola na mađarskom jeziku. Nakon Jelačićevih vojnih akcija 1848., Podturen je priključen Kraljevini Hrvatskoj. Mjesto je više puta mijenjalo države, nalazilo se pod mađarskom vlašću pa opet pod hrvatskom, dok je 1941. Međimurje opet došlo pod vlast Mađara i pripalo mađarskoj županiji Zala. Nakon oslobođenja 1945., Podturen ponovno dobiva svoje hrvatsko ime i postaje sastavnim dijelom Hrvatske. Te je godine u Podturnu uništena cesta te most preko rijeke Mure prema Mađarskoj, koji nisu obnovljeni.

Gospodarstvo

Općina raspolaže s poslovno-stambenom zonom u Podturnu i poslovnom zonom na Sivici.

Poznate osobe

• Antun Biber Tehek rođen 13. travnja 1910. u Podturnu. Antun Biber Tehek vršio je mnoge državne i partijske dužnosti od 1946. – 1950. god. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 27. studenog 1953. godine.
• Ivan Tugajlić rođen 8. ožujka 1930. u Podturnu, fizičar i pisac znanstvene fantastike te nosilac danske viteške titule koju je primio 1994. godine.
• dr. sc. Stjepan Sršan rođen 7. travnja 1941. u Podturnu, preminuo 30. srpnja 2014. u Osijeku. Povjesničar, teolog i klasični filolog, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku (polje povijest, za predmet Hrvatska povijest u ranom novom vijeku od 16. do 18. stoljeća) i dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. Jedan od najvećih povjesničara Osijeka i Slavonije.
• Dragutin Šantek rođen u Novakovcu (općina Podturen), hrvatski slikar i kipar, osvojio je nagrade Ludwig i Sussman.
• Gusti Draksar bio je pjevač iz Novakovca.
• Vladimir Rojko bio je hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.
• Josip Sanjković Mitrica je pjevač rođen u Novakovcu.
• Marija Jambrošić je pjevačica rođena u Novakovcu.

Spomenici i znamenitosti

• Spomenik Vladimiru Rojku, hrvatskom branitelju u centru Novakovca
• Crkva sv. Martina (Sancti Martini) u Podturnu
• Spomenik palim borcima u centru Podturna
• Raspela i pilovi u Podturnu i općinskim mjestima
• Drveni most preko Stare Mure u Podturnu
• Skela preko rijeke Mure u Podturnu, Miklavcu i Novakovcu
• Trg Kalvarije u starom centru Podturna

Župa Podturen

Crkva sv. Martina (Sancti Martini) u Podturnu spada u grupu najstarijih župa u Međimurju jer se spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine. Građevina je s osobito vrijednom kamenom kustodijom visokom oko 6,5 metara(najveća u Hrvatskoj). Župa Podturen se spominje kao "item due eccfesieSancti Martini". Postoji indirektna naznaka da je crkva Sv. Martina mogla biti crkva templara. U popisu župa 1501. godine spominje se župa Sveti Martin u Podturnu -"Sancti Martini in Thurren". Tijekom XV. stoljeća spominje se kastrum (utvrda) Podturen. Papinska vojska je u ljeto 1601. godine u nespješnom pohodu protiv Turaka okupila saveznike baš u Podturnu. Oko 24.000 kršćanskih vojnika krenulo je osloboditi Kanižu. Danas župa Podturen nastavlja svoj redoviti vjernički život i napreduje u svim pravcima.

Obrazovanje

• Osnovna škola Podturen

Kultura

• KUD Mura Novakovec
• KUD Podturen
• DVD Novakovec
• Podturenski fašnik
• Čaplje (maske)

Udruge

• Sportska udruga Celine
• Zaštitarsko-ekološka udruga Podturen
• Udruga umirovljenika Općine Podturen (osnovana 1979.)
• Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata
• Udruga zeleni plan Podturen
• Čaplje i štrki
• Udruga Roma (Vijeće Romske nacionalne manjine Općine Podturen sa sjedištem u Podturnu)
• Udruga Turen
• Udruga slobodnih umjetnika Podturen

Šport

Nogomet

• NK Podturen

Sportski objekti

• Sportska dvorana Podturen

Šah

• ŠK Podturen

Ribolov

• ŠRD Šaran Podturen