Realgar

Realgar (njem. Realgar od franc. réalgar od španj. rejalgar od arap. rahğ al-gār: prah iz špilje) ili crveni arsenov blistavac je monoklinski mineral, arsenov sulfid, As₄S₄. Crvene je boje, a prah mu je narančast. Na svjetlosti se raspada i postaje žut, jer prelazi u mineral auripigment. Nastaje kristalizacijom iz termalnih otopina niže temperature, koje su povezane s prodorima magme. Koristi se za arsenske pripravke.^[5] Tvrdoća po Mohsu mu je od 1,5 do 2. Ostavlja narančastocrveni crt.

Realgar
Uzorak realgara (Royal Reward Mine, Washington, SAD)
Općenito
Kategorija	Sulfidi
Kemijska formula	${\displaystyle {\ce {As4S4}}}$
Identifikacija
Boja	Crvena do žutonarančasta; u poliranom dijelu, blijedosiva, s obilnim žutim do crvenim unutarnjim odsjajima
Kristalni habitus	Prizmatično prugasti kristali; češće masivni, grubi do sitnozrnasti ili u obliku inkrustacija
Kristalni sustav	Monoklinski kristalni sustav
Sraslaci	Dodor sraslaca na {100}
Kalavost	Dobra na {010}; manje na {101}, {100}, {120} i {110}
Lom	Lagano lomljiv
Mohsova tvrdoća	1,5 do 2
Sjaj	Smolasti do masan
Indeks loma	nα = 2,538 nβ = 2,684 nγ = 2,704
Optička svojstva	Dvoosna (-)
Dvolom	δ = 0,166
Pleokroizam	Gotovo bezbojan do blijedo zlatnožut
Ogreb	Crvenonarančasti do crveni
Gustoća	3,56
Prozirnost	Proziran
Druga svojstva	Otrovan i kancerogen
Reference	[1][2][3][4]

Rijetko se javlja u prirodi. Tvori guste mase sitnih zrnaca, a rjeđe dobro oblikovane, prozirne, narančastocrvene kristale smolastog sjaja. Vizualno je sličan cinabaritu, no mekši je i manje gust. U hidrotermalnim žilama javlja se kao sekundarni mineral zajedno s auripigmentom. Pod tim uvjetima realgar nastaje rastvaranjem drugih arsenovih minerala, kao što je arsenopirit. Realgar je otrovan, a ako se rastali i zapali, ispušta vrlo otrovan dim arsenovog(III) oksida. Mineral se koristio u srednjovjekovnoj medicini, za izradu stakla i za pirotehničke smjese. Danas se koristi kao izvor arsena za kemijsku industriju.

Realgar u slikarstvu

Realgar je korišten još u antičkom dobu. Nalazi se u prirodi kao arsenov sulfid. Veoma je otrovan, a umjetnim putem je proizveden tek u novije vrijeme. Realgar se često upotrebljavao do 18. stoljeća, zamijenjen je kadmijevim pigmentima.^[6]

Slike

Jedinična stanica realgara, jasno prikazujući molekule As4S4 koje sadrži. Skupina kristala realgara iz rudnika Getchell (Peak Adam, okrug Potosi, okrug Humboldt, Nevada, SAD). Kristali realgara crvene boje višnje na vrhu matrice, a dolje oštar iglasti mlaz rijetke vrste pikrofarmakolit (bijele iglice). Kristali realgara, kvarca, halkopirita i galenita, iz rudnika Quiruvilca (La Libertad, Peru).