Rod (sociologija)

Rod čini raspon značajki koje su karakteristične za i koje čine razliku između muževnosti i ženstvenosti. Ovisno o kontekstu, ove značajke mogu uključivati biološki spol (tj. odnose se na muške, ženske i interseksualne osobe), socijalne strukture temeljene na spolu (tj. rodne uloge) ili rodni identitet.^[1][2][3] Većina kultura koristi binarnu formu roda, što znači da razlikuju dva roda (dječaci / muškarci i djevojke / žene );^[4] ljudi koji postoje izvan ovih skupina spadaju pod grupni naziv nebinarni ili genderqueer. Neka društva osim „muškarca“ i „žene“ imaju i specifične rodove, poput hidžri Južne Azije; česti naziv za njih je treći rod (i četvrti rod itd.), ili Two Spirit kod određenih američkih domorodaca.

Prikaz isprepletenih rodnih simbola. Crveni simbol (lijevo) je ženski simbol Venere. Plavi (desno) predstavlja muški simbol Marsa.

Seksolog John Money je 1955. godine uveo terminološku razliku između biološkog spola i roda kao uloge. Prije njegova rada bilo je neuobičajeno upotrebljavati riječi rod u bilo kakvom kontekstu koji nije vezan za gramatičke kategorije.^[1][2] No, takvo značenje riječi nije postalo rasprostranjeno sve do 1970-ih, kada se u feminističkoj teoriji počelo razlikovati između biološkog spola i društvenog konstrukta roda. Ta se razlika danas koristi u nekim kontekstima, posebno društvenim znanostima^[5] i dokumentima od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).^[3]

U drugim kontekstima, uključujući neka područja socijalnih znanosti, termin rod uključuje spol ili ga zamjenjuje.^[1][2] Na primjer, u istraživanju životinja koje nije vezano za ljude, rod često nosi značenje bološkog spola životinja. Ta promjena u značenju riječi rod može se pratiti sve do 1980-ih. 1993. godine FDA (američka Uprava za hranu i lijekove) je počela koristiti rod umjesto naziva spol.^[6] Kasnije, 2011. godine, FDA je preokrenula tu odluku i počela koristiti spol kao termin za biološku klasifikaciju, i rod kao riječ koja znači "Osobno predstavljanje kao žena ili muškarac, ili način na koji socijalne institucije odnose prema nekom pojedincu ovisno o načinu kojim se ta osoba javno predstavlja."^[7]

U društvenim znanostima postoji grana istraživanja posvećena rodnim studijima. Ostale znanosti, poput seksologije i neuroznanosti su također zainteresirane tom temom. Društvene znanosti ponekad pristupaju pojmu roda kao socijalnom konstruktu, posebice rodni studiji, dok istraživanja u prirodnim znanostima proučavaju utječu li biološke razlike muškaraca i žena na razvoj roda kod ljudi; oboje informiraju raspravu o tome koliko biološke razlike utječu na formiranje rodnog identiteta. U dijelovima engleske književnosti također postoji trihotomija biološkog spola, psihološkog roda i socijalne rodne uloge. Takav sustav se prvi put pojavio 1978. u feminističkom članku Marcie Yudkin o transseksualizmu.^[8][9]