Secret Intelligence Service

Tajna obavještajna služba (eng.: Secret Intelligence Service, SIS) poznatija kao MI6 (eng.: Military Intelligence, Section 6, Vojna obavještajna služba, odjel 6) je obavještajna služba Ujedinjenog Kraljevstva. Naziva se i Tajna služba (eng.:Secret service). MI6 je započeo svoje djelovanje kao obavještajna služba Kraljevske mornarice i Britanske vojske prije početka Prvog svjetskog rata. Zadatak MI6 je obavještajno djelovanje i špijunaža u inozemstvu. Sjedište MI6 je u Londonu.

MI6
Tajna obavještajna služba

Moto:	lat. Semper Occultus (hrv. Uvijek tajni)
Zemlja:	Ujedinjeno Kraljevstvo
Ustrojen:	1909.
Ravnatelj:	Alex Younger
Proračun:	22,6 milijardi kuna (Sve britanske tajne službe)[1]
Zaposleni:	2594 zaposlenika (2016. godina)

MI6 je dio britanske obavještajne zajednice zajedno sa Sigurnosnom službom MI5 zaduženom za unutarnju sigurnost, Obrambenom obavještajnom službom DI i službom zaduženom za nadzor komunikacija GCHQ.

Povijest

Sjedište MI6 u Londonu

Osnivač MI6 je bio sir Francis Walsingham (1532. – 1590.). Izgradio je vrlo učinkovit i sofisticirani političko obavještajni sustav, i s time spriječio nekoliko atentata na kraljicu Elizabetu I (1533. – 1603.).

Aktivnosti SIS su intenzivirane do kraja hladnog rata. Vrhunac je bio zapošljavanje dvostrukogagenta Olega Antonoviča Gordiewskog koji je odavao tajne SIS-u tijekom deset godina i nakon njegova otkrića prebjegao u Veliku Britaniju 1985. godine.

Istinski opseg aktivnosti SIS-a u drugoj polovici hladnog rata ostaje u velikoj mjeri nepoznanica.

Aktivnosti SIS u hladnom ratu su uključile i niz tajnih političkih djelovanja. Poznata je uloga MI6 pri svrgavanju iranskog premijera Muhamed Mossadeqa, te svrgavanje Patrica Lumumbea u Kongu u godini 1961. godine.

Od godine 1994. aktivnosti SIS-a podliježu nadzoru britanskog parlamenta i parlamentarnom odboru za obavještajne i sigurnosne službe. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je tek 1994. godine službeno priznala postojanje obavještajne i sigurnosne službe, MI6 i MI5. Do tog trenutka britanska vlada nije nikada komentirala rad britanskih tajnih službi koje su zbog djelovanja u tajnosti imale veći prostor djelovanja.

U vrijeme sudskog postupka u slučaju samoubojstva David Kellyja, često se je pojavljivao na britanskoj televiziji. Scarlett je bio zapovjednik Olega Gordiewskija te je organizirao njegov bijeg u 1985. godine.

Od 13. listopada 2005., SIS ima svoje web stranice.

Krajem prosinca 2007. je ruska sigurnosna službu FSB izvijestila, da je MI6 pridobio bivšeg ruskog obavještajaca Vjačeslav Šarkova i dao mu zadatak za nabavu tajnih podataka. Šarkov se međutim dobrovoljno prijavio FSB-u u lipnju 2007. i izdao identitet četvero drugih agenata MI6.

Proračun

Sve obavještajne i sigurnosne službe u Ujedinjenom Kraljevstvu dijele zajednički proračun (eng.: Single Intelligence Account), Sigurnosna služba MI5, vanjska obavještajna služba MI6, vojna obavještajna služba DI i GCHQ, služba za nadzor komunikacija.

Zajednički obavještajni proračun za fiskalnu godinu 2014./2015. je iznosio 2,632 milijardi funti ili oko 22,6 milijardi kuna.^[1]

Ravnatelji

Ravnatelj	Razdoblje
Sir Mansfield Smith-Cumming	1909. – 1923.
Admiral Hugh Sinclair	1923. – 1939.
General bojnik Stewart Menzies	1939. – 1952.
Sir John Alexander Sinclair	1953. – 1956.
Sir Richard White	1956. – 1968.
Sir John Ogilvy Rennie	1968. – 1973.
Sir Maurice Oldfield	1973. – 1978.
Sir Dick Franks	1978. – 1982.
Sir Colin Figures	1982. – 1985.
Sir Christopher Curwen	1985. – 1989.
Sir Colin McColl	1989. – 1994.
Sir David Spedding	1994. – 1999.
Sir Richard Dearlove	1999. – 2004.
Sir John Scarlett	2004. – 2009.
Sir John Sawers	2009. – 2014.
Alex Younger	2014. –

Poveznice

• MI5, sigurnosna služba
• DI, obrambena obavještajna služba
• GCHQ, služba za nadzor komunikacija
• SOA, hrvatska sigurnosno-obavještajna služba