Sjevernoamerički Indijanci

Sjevernoamerički Indijanci, sjeverna grana Indijanida, prastanovnika Sjeverne Amerike čiji su preci, prema teoriji o Beringovom prolazu,^[1] navodno porijeklom iz Azije, odakle su se na sjevernoameričko tlo, iz Sibirije prešavši na Aljasku, naselili za vrijeme posljednjeg ledenog doba, prešavši preko Beringovog prolaza.

O beringovoj teoriji prvi govori jezuitski svećenik Jose de Acost (1539-1600). Prema njemu prelazak je bio moguć zbog ledenog mosta kojeg naziva Beringia. Na područje Sjeverne Amerike različite skupine Indijanaca postepeno prelaze prije nekih 20.000 godina krečući se prema prema jugu u različitim smjerovima, uz povremena vraćanja i skretanja, raširivši se sve do krajnjeg juga Južne Amerike.

Kako se međusobno Indijanci razlikuju, uočljivo je da im je i porijeklo različito, a postoji i teorija da neke njihove skupine vode porijeklo iz Polinezije.^[2] Neke od skupina Indijanida na području Latinske Amerike poznate su kao brazilidi, centralidi, andidi, patagonidi i fuegidi.

Kako uopće među Indijanidima postoje rasne razlike, tako se donekle razlikuju i neke skupine sjevernih Indijanida. Jezično su podijeljeni su po brojnim porodicama, a kulturno se razlikuju po područjima na kojima su se nastanili.

Sjevernoamerički Indijanci su na području današnjeg SAD-a, Kanade i sjevernih dijelova Meksika razvili nekoliko tipova kulture, a prema tim kulturnim područjima dijelimo ih na:

Kultura

Prema Clarku Wissleru (1870 - 1947) skupine Sjevernoameričkih Indijanaca prema kulturnim područjima su^[3]:

a) Subarktičke u najvećem dijelu Kanade i Aljaske. Oni su lovci i ribari. Ovom kulturnom krugu peripada toboggan, snježnje naočale i krplje. Karibu, sobovi i riba osnovna su hrana. Kora breze ima unačajnu ulogu u izradi kanua.

b) Uz pacifičku obalu Sjeverne Amerike, od Kalifornije pa do ušča Bakrene rijeke (Copper River), područje je bogatih društava orijentiranih prema oceanu. Oni su ribari, a neki poput Nootka i kitolovci. Ovo kulturno područje poznato je kao Sjeverozapadna obala. Među ovim plemenima bilo je i ljudožderstva i postojanja ropstva. Glavna plemena ili konfederacije, bili su Kwakiutl, Tsimshian, Haida i neki manji kao Eyak.

c) južno od subarktika nalaze se na području današnjeg SAD-a i dijelova južne Kanade područje uz rijeku Colombia, poznato kao Plato (Plateau). Oni su također ribari, ali znatno siromašniji od bogate Sjeverozapadne obale. Pripadaju plemenima Šahaptina ili Čopaniša i i kontinentalnih Sališa (Salishan).

d) Kalifornija je posebno kulturno područje 'žeteoca' žira i divljeg kestena. Ova su plemena malena, uglavnom stalnonaseljena. Wintu, Karok, Chimariko, ezc.

e) Prerije su poznate po svojim najpoznatijim stanovnicima bizonima, glavnom hranom prerijskih Indijanaca. Najslavniji među njima zbog svog silovitog otpora bijelim osvajačima i svojim načinom života su Sioux, Kiowa, Arapaho, Cheyenne i Pawnee.

f) Veliki bazen, kraj je poznat po svojim slanim pustinjama i veoma oskudnim biljnim i životinjsklim svijetom. Dom je Zapadnih Šošona.

g) Jugozapad je domovina seoskih pueblo-Indijanaca, ratara koji žive u građevinama od ćerpiča. Poznati su po svojim kachinama i zmijskim Hopi-svećenicima. Njihovi susjedi i neprijatelji su tamošnji Apači.

h) Jugoistok, je područje dfanašnje Alabame, Floride, Georgije i Mississippija gdje žive ratarska plemena uzgajivača kukuruza. Kulturnom krugu pripada Busk Dance ili Ples zelenog kukuruza i crnog pića pa-sa-is-kit-a. Ovdje žive Creek ili Muskogee, Seminole, Alabame, i drugi.

i) Sjeveroistočne šume nalaze se na području oko Velikih jezera i atlantske obale od Pmalico sounda pa do zemlje Abenaka na sjeveru. To je dom Irokeza u Hurona, dugih kuća, i strašnih mućenja zarobljenika od strane pobjednika. Zbog silovitih i istrebljivačkih ratova njihova sela su zbog zašđtite okružena su palisadama. Onio su također uzgajivači kukuruza a postznavali su i hambare za koje Eva Lips kaže da nisu mogli ući ni miševi.

Jezik

Jezici Sjevernoameričkih Indijanaca podijeljeni su na tridesetak porodica koje neki jezikoslovci klasificiraju u šest uglavnom hipotetskih ili pak znanstveno neutemeljenih velikih porodica, a to su Aztec-Tanoan, Na-Déné, Macro-Algonquian, Makro-siuska, Hokan i Penutian.

Velika porodica Aztec-Tanoan sastoji se od porodica: a) Kiowa-Tanoan (s Kiowan i Tanoan); Uto-Aztecan (sa skupinama Nahuatlan, Taracahitian, Shoshonean, Piman s Pima; Coran).

b) Druga velika porodica Na-Déné obuhvaća porodice Eyak; Athapaskan s Apačima, Navaho, Khotana, Kutchin, etc; Koluschan s plemenima poznatima kao Tlingit i Skittagetan s plemenima Haida).

c) Macro-Algonquian obuhvaća porodice Algonquian; Ritwan od Wishoskan i Weitspekan, Attacapan; Chitimachan; Muskhogean; Natchesan; Tonkawan; i Tonikan. Bivša velika porodica Algonquian-Wakashan je nepriznata.

d) Macro-Suski jezici obuhvaćaju kadojsku, catawban, irokešku, siusku i juči.

e) Hokan, obuhvaća porodica Chimarikan s plemenom Chimariko; Chumashan s plemenima Chumash; Esselenian s plemenom Esselen; Guaycuran s plemenima Waicuri, Pericu, etc.; Jicaquean s plemenom Jicaque; Kulanapan s plemenima Pomo; Palaihnihan s plemenima Achomawi i Atsugewi; Quoratean s plemenom Karok; Salinan s istoimenom plemenom; Sastean s plemenima Shasta; Serian s plemenima Seri; Tequistlatecan s Tequistlatec i Huamelultec; Tlapanecan s Tlapanec, Maribichicoa i Subtiaba; Yanan s Yahi i Yana; Yuman s brojim plemenima: Yuma, Maricopa, Mohave, etc.; Washoan s Washo; i Yurumanguí.