Solomonski Otoci

Ovo je članak o državi. Za otočje pogledajte članak Solomonsko otočje.

Solomonski Otoci^{[2][3] ↓f1} ili Salomonski Otoci^[4][5] država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanski kralj je formalni vladar, kojeg zastupa generalni guverner. Površinom 139., a brojem stanovnika 162. među 195 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.

Salomonovi Otoci[1] Salomonski Otoci Solomon Islands
Zastava Grb
Himna God Save Our Solomon Islands
Položaj Solomonskih Otoka u Oceaniji
Glavni grad	Honiara
Službeni jezik	engleski
Državni vrh
- Kralj	Karlo III. generalni guverner David Tiva Kapu
- Predsjednik Vlade	Jeremiah Manele
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 7. srpnja 1978.
Površina	139. po veličini
- ukupno	28.896 km2
- % vode	3,2 %
Stanovništvo	162. po veličini
- ukupno (2023)	734.887
- gustoća	25,4/km2
Valuta	salomonskootočni dolar (100 centa)
Pozivni broj	+677
Vremenska zona	UTC +11
Internetski nastavak	.sb

Koraljni greben kod mjesta Gizo

Povijest

Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. godine. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su područje pod skrbi UN-a pod australskom upravom, 1976. su dobili široku samoupravu, a 1978. proglašena nezavisnost. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Salomonskih Otoka‎‎

Salomonski Otoci su otočna država u Tihom oceanu, koja se nalazi istočno od Papue Nove Gvineje. Površina države je 28.896 km², dok najveći otok Guadalcanal ima površinu od 5.302 km² Otoci imaju tropsku klimu, dnevna temperatura je obično od 25 do 32 stupnja °C, a noćna od 13 do 15 °C. Od travnja do listopada je suha sezona, a od studenog do ožujka kišna sezona monsuna.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Salomonskih Otoka

Stanovništvo Salomonskih Otoka sastoji se od različitih etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičnih skupina.

Salomonski Otoci imaju 584,578 stanovnika po procjeni iz 2012. godine. Oko 94,5 % stanovnika su Melanežani, 3 % Polinežani, 1,2 % Mikronežani, a ostale čine male europske i kineske zajednice. Postoji oko 120 jezika. Engleski je službeni jezik, ali govori ga samo između 1 i 2 % stanovništva. Lingua franca je Pijin.

Religija

Podrobniji članak o temi: Religija na Salomonskim Otocima

Oko 92 % stanovništva Salomonskih Otoka su pripadnici neke od kršćanskih crkava: anglikanci 35%; rimokatolici 19 %; Sjevernomorska evangelistička crkva 17 %; metodisti 11 %; i advenstisti 10 %.^[6] Računa se da oko 5 % stanovništva, pretežno oni koji pripadaju zajednici Kwaio s otoka Malaita, prakticira animističke religije.^[6] Religiozne skupine koje zajedno čine manje od 5 % stanovništva uključuju i muslimansku zajednicu Ahmadija.^[7] i druge muslimane, bahaiste, Jehovine svjedoke, Mormone, moonijevce ali i indijanske crkve koje su se otcjepile od vodećih kršćanskih denominacija.^[6]

Administrativna podjela

Podrobniji članak o temi: Provincije Salomonskih Otoka

Salomonski Otoci su podijeljeni u devet provincija. Glavni grad države Honiara na otoku Guadalcanalu ima poseban status.

• Središnja provincija
• Choiseul
• Guadalcanal
• Isabel
• Makira-Ulawa
• Malaita
• Rennell i Bellona
• Temotu
• Zapadna provincija

Bilješke

1. ^↑f1  Također i Salamonski Otoci, Salamunovi Otoci, Salamunski Otoci, Salomonovi Otoci, Salomonsko Otočje, Solomonski Otoci, Solomunski Otoci, domorodački je naziv "Saloma".