Tiskarstvo

Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Tisak novina

Tiskari u 16. stoljeću

Početci tiskanja knjiga padaju na prijelaz iz 1447. na 1448. i povezani su s izumom tipografije Johannesa Gutenberga. Iako je mehanička reprodukcija pisanih tekstova bila poznata već od 8. stoljeća u Kini, tek se Gutenbergov izum počeo sredinom 15. stoljeća brzo širiti po Europi, a potom i po cijelom svijetu.^[1][2]

Visoki tisak, plošni tisak, propusni tisak i duboki tisak su načini umnožavanja tiskanih izdanja. U visoki tisak spadaju knjigotisak, fleksotisak i čelični tisak. Ofsetni tisak spada u plošni tisak, bakrotisak u duboki tisak, dok je sitotisak oblik propusnog tiska.^[3]

Tisak je također skupni pojam za tiskana izdanja koja nazivamo novine, časopisi, revije, magazini, itd. Najbrojnija vrsta tiska su dnevne novine.

Tiskarstvo u Hrvatskoj

Prva tiskara u Hrvatskoj^[4] i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u Kosinju, a osnovao ju je Anž (Ivan) VIII Frankapan Brinjski.^[5] U njoj je 1483. tiskan glagoljski misal, najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je Misal iz 1483. prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu Senju, gdje su je 1494. osnovali glagoljaši.^[6]

Tiskarstvo u Europi

Tijekom 15. stoljeća Gutenbergova tehnologija tiska širila se u Europi vrlo brzo. To je bilo uglavnom moguće zbog dobro razvijenih trgovačkih puteva. Jedan od pionira tiskarstva u Europi, koji je najveći dio svog života proveo u Mletačkoj Republici, bio je Dobrić Dobričević.^[7]

• 1458.: prva tiskara u Strasbourgu
• 1462.: u Beču
• 1464.: u Baselu
• 1465.: u Kölnu
• 1467.: u Eltvilleu
• 1468.: u Augsburgu
• 1469.: u Veneciji
• 1470.: u Nürnbergu
• 1472.: u Ulmu
• 1473.: u Španjolskoj i Engleskoj
• 1483.: u Kosinju
• 1492.: na Cetinju
• 1519.: u Pragu
• 1563.: u Rusiji
• 1593.: u Meksiku

Povezani članci

• Grafička priprema
• Tipografija
• Grafička dorada