Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine. Bila je predviđena Hrvatsko-ugarskom nagodbom, a organizirana je na temelju zakonskog člana II. iz 1869. godine o uređenju autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (kao kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada). Uključivanje Dalmacije u naziv imalo je samo povijesno, a ne stvarno značenje, jer je Dalmacija bila pokrajina u austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, a obećanje vladara o inkorporaciji Dalmacije Hrvatskoj nije bilo ostvareno za čitavog nagodbenog razodblja.

Na čelu Zemaljske vlade bio je ban, dok su odjelima upravljali odjelni predstojnici.

Odjeli i uredi

Grb Trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije na željeznoj dvorišnoj ogradi palače na zagrebačkom Gornjem gradu koja je nekad bila sjedište Odjela za bogoštovlje i nastavu

Zemaljska vlada dijelila se isprva na tri odjela: za unutarnje poslove, za bogoštovlje i nastavu, za pravosuđe, a od 1914. na četiri kada je osnovan Odjel za narodno gospodarstvo. Iako gospodarstvo po hrvatsko-ugarskoj nagodbi nije bilo u nadležnosti Hrvatske, nego zajedničko, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, podban Vinko Krišković odlučio je 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike.^[1]

U djelokrugu Odjela za unutarnje poslove bili su poslovi unutarnje zemaljske uprave, poglavito poslovi javne sigurnosti. Odjel je sudjelovao pri provedbi vojnih propisa i kod primjene zakona o trgovačkim i obrtničkim komorama. U njegovoj je nadležnosti bila i statistika o pučanstvu, javne građevine, kaznionice, uprava zemaljskoga proračuna i drugi poslovi.

U nadležnosti Odjela za bogoštovlje i nastavu bili su poslovi povezani s vjerskim zajednicama te prosvjetnom i kulturnom politikom.

U nadležnosti Odjela za pravosuđe bili su uprava i nadzor nad pravosuđem.

Odjel za narodno gospodarstvo osnovan je 1914. na zalaganje kasnijeg podbana Vinka Kriškovića.^[1] U njegovoj nadležnosti bili su poslovi gospodarstva, poglavito obrt i trgovina.

Zemaljska vlada imala je u svom sklopu i određene središnje pomoćne urede: Predsjednički ured (Prezidijal), Zemaljska blagajna, Računarski ured (Glavna kontrola), Statistički ured, Zemaljski arhiv i Zemaljsko-oružničko zapovjedništvo (Zapovjedništvo žandarmerije), koje je ipak bilo pod vrhovnim zapovjedništvom zajedničkog Ministarstva za zemaljsku obranu sa sjedištem u Budimpešti.

Ban

Podrobniji članak o temi: Ban

Ban je stajao na čelu Zemaljske vlade. Bana je postavljao Kralj na prijedlog i uz supotpis ugarsko-hrvatskog ministra predsjednika.

Banovi od 1869. do 1918.

Slika	Ban	Početak	Kraj	Napomene
	Levin barun Rauch von Nyek[2]	1868.	1871.	Zadnji hrvatski ban koji je instaliran u skladu s tradicionalnim ceremonijalom
	Koloman von Bedeković de Komor	1871.	1873.
	Ivan Mažuranić[3]	1873.	1880.	"ban pučanin", prvi i jedini Ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz građanskog staleža
	Ladislav grof Pejacsevich de Verocze[4]	1880.	1883.
	Károly grof Khuen-Héderváry von Hédervár[5]	1883.	1903.
	Teodor grof Pejacsevich von Verocze[6]	1903.	1907.	sin Ladislava Pejačevića
	Aleksandar von Rakodczay	1907.	1908.
	Pavao barun Rauch von Nyek[7]	1908.	1910.	sin Levina Raucha
	Nikola von Tomašić[8]	1910.	1912.
	Slavko Cuvaj von Ivanska[9]	1912.	1913.	hrvatski ban, a potom kraljevski komesar
	Ivan barun Skerlecz von Lomnica[10]	1913.	1917.
	Antun von Mihalovich[11]	1917.	1918.	posljednji hrvatski ban u Austro-ugarskoj Monarhiji (do 1918.); vršio je dužnost bana do 1919. godine

Predstojnici

Podbanovi i predstojnici odjela za unutarnje poslove

Slika	Podban	Početak	Kraj	Napomene
	Robert pl. Zlatarević	1869.	1871.
	Mirko pl. Šuhaj	1871.	1871.
	Antun Vakanović	1871.	1873.
	Jovan barun Živković Fruškogorski	1873.	1883.
	Danijel Stanković	1884.	1897.
	Otto pl. Krajcsovics de Illok	1897.	1903.
	Svetislav Šumanović	1903.	1905.
	Levin pl. Chavrak von Letovanić	1905.	1906.
	Vladimir barun Nikolić von Podrinje	1906.	1907.
	Nikola pl. Czernkovich Doljski	1908.	1909.
	Slavko Cuvaj von Ivanjska	1909.	1910.
	Levin pl. Chavrak von Letovanić	1910.	1912.
	Dragutin Unkelhäuser	1910.	1913.
	Mark Aurel pl. Fedroczy von Fedrovec u. Berkovec	1910.	1917.
	Vinko Krišković	1917.	1918.

Predstojnici odjela za bogoštovlje i nastavu

Slika	Predstojnik	Početak	Kraj	Napomene
	Pavao Muhić	1873.	1881.
	Ivan Vončina	1883.	1885.
	Stjepan Spevec	1886.	1892.
	Izidor Kršnjavi	1892.	1897.
	Otto pl. Krajcsovics de Illok	1897.	1898
	Armin Pavić	1899.	1905.
	Levin pl. Chavrak von Letovanić	1905.	1906.
	Milan Rojc	1906.	1907.
	Ferdinand pl. Mixich de Also-Lukavecz	1908.	1910.
	Milan Amruš	1910.	1912.
	Stjepan Tropsch	1913.	1917.
	Milan Rojc	1917.	1918.

Predstojnici odjela za pravosuđe

Slika	Predstojnik	Početak	Kraj	Napomene
	Marijan Derenčin	1876.	1883.
	nije imenovan	1884.	1887.
	Alojz Klein	1887.	1903.
	Luka Marjanović	1903.	1906.
	Aleksandar Badaj	1906.	1907.
	Slavko Aranitzky	1908.	1910.
	Miroslav Broschan	1911.	1917.
	Aleksandar Badaj	1917.	1918.

Predstojnici odjela za narodno gospodarstvo

Slika	Predstojnik	Početak	Kraj	Napomene
	Zvonimir Žepić	1914.	1917.
	Aurel Rauer	1917.	1918.