Zlatna ribica

Zlatna ribica (Carassius auratus; sinonimi: Carassius auratus auratus) je slatkovodna riba iz porodice šarana. Jedna je od prvih pripitomljenih riba, te je među najpopularnijim akvarijskim ribama.

Carassius auratus/Zlatna ribica
Carassius auratus
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Actinopterygii
Red:	Cypriniformes
Porodica:	Cyprinidae
Rod:	Carassius
Vrsta:	C. auratus
Dvojno ime
Carassius auratus (Linnaeus, 1758.)
Sinonimi
Cyprinus auratus Linnaeus, 1758 Carassius auratus auratus (Linnaeus, 1758) Carassius carassius auratus (Linnaeus, 1758) Carasius auratus (Linnaeus, 1758) Cyprinus mauritianus Bennett, 1832 Cyprinus gibelioides Cantor, 1842 Cyprinus langsdorfii Valenciennes, 1842 Cyprinus thoracatus Valenciennes, 1842 Carassius encobia Bonaparte, 1845 Carassius grandoculis Temminck & Schlegel, 1846 Carassius auratus grandoculis Temminck & Schlegel, 1846 Carassius burgeri Temminck & Schlegel, 1846 Carassius auratus buergeri Temminck & Schlegel, 1846 Carassius auratus burgeri Temminck & Schlegel, 1846 Leuciscus auratus Mauduyt, 1849 Cyprinus chinensis Gronow, 1854 Carassius chinensis (Gronow, 1854) Carassius pekinensis Basilewsky, 1855 Carassius discolor Basilewsky, 1855 Carassius coeruleus Basilewsky, 1855 Cyprinus maillardi Guichenot, 1863 Carassius auratus wui Tchang, 1930 Carassius auratus cantonensis Tchang, 1933 Carassius auratus argenteaphthalmus Nguyen, 2001 Carassius carassius (non Linnaeus, 1758) pogreška
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Poznata je i pod brojnim sinonimima među kojima i Carassius auratus auratus (Linnaeus, 1758)

Izgled

Tijelo joj je dosta zdepasto, a dugo je 13-40 centimetara, ovisno o pasmini. Leđna peraja je duga i snažna, a repna je račvasta. Na glavi, leđnoj i prsnoj peraji nalazi se mnogo kvržica. Boja tijela je metalik crvenkasto-narančasta. Bočna pruga je vidljiva.

Povijest

Crtež akvarija iz 1850-ih, koji je možda sadržavao i zlatnu ribicu među drugim hladnovodnim ribama

U drevnoj Kini su se počele uzgajati različite vrste karasa. Bile su sive ili srebrnaste boje. Neke od njih su počele stvarati žute, narančaste ili crvene mutacije; prve od njih su zabilježene za vrijeme dinastije Jin (265. – 420.)^[1][2]

Tijekom dinastije T'ang (618. – 907.) bilo je popularno uzgajati karase u ukrasnim ribnjacima ili vodenim vrtovima. Prirodna genetska mutacija stvarala je zlatnu (žućkasto-narančastu) više nego srebrnastu boju ribe, pa je počelo selektivno uzgajanje ove ribe. Za vrijeme dinastije Sung zlatna ribica je konačno potpuno pripitomljena.^[3] Zlatna ribica dovedena je u Japan 1603. godine, a 1611. u Portugal, te preko njega u druge dijelove Europe.^[4] U južnoj Europi postala je simbol sreće i bogatstva. U Sjevernu Ameriku dolazi sredinom 19. stoljeća.^[5][6]

Razmnožavanje

Mlade ličinke nakon izlijeganja

Zlatna ribica može doseći spolnu zrelost isključivo ako ima dovoljno vode i pravilnu prehranu. Parenje se događa nakon promjene temperature (ne više od dva stupnja dnevno), najčešće u proljeće. Mužjaci počinju plivati u grupicama od 2-3 ribe. Potom se razdvajaju i idu prema ženkama, vodeći ih prema biljkama. Ženka juri i izbacuje bjelkasto-žutu ikru (5000-10000 jajašaca), koja se lijepi za bilje, pa ju mužjak oplodi izbacujući mliječ. Dosta jajašaca se oplodi, ali mnoge pojedu odrasle jedinke.

Nakon 2-3 dana iz jaja se izlegu male ličinke. Prva dva dana jedu sadržaj žumanjčane vrećice, nakon toga počinju plivati i loviti vodene kukce. Nakon mjesec dana pomalo počinje dobivati ljuske i mijenjati zelenkasto-brončanu boju, a promjene pigmentacije traju 1-2 godine.^[7]

Inteligencija

Poznat je mit o tome da pamćenje zlatne ribice traje tri sekunde. Ipak, dokazano je da je njezin vijek pamćenja tri mjeseca, te da može razlikovati boje, oblike i zvukove.^[8] Njezin vid je među najbolje istraženima kod svih riba.^[9] Korištenjem pozitivnog pojačanja (ako uradi nešto, dobije nagradu), ribica može biti uvježbana prepoznavati svjetlosne signale različitih boja^[10] ili izvoditi razne trikove.^[11]