Geografiska dołhosć
From Wikipedia, the free encyclopedia
Geografiska dołhosć (prjedy: „stopjeń dołhosće“), λ, mjezynarodnje skrótšena z long. (longitudo = lon., longitude = jendź., franc. atd. „dołhosć“), wopisuje jednu z wobeju koordinatow městna na zemskim powjerchu, a to jeho poziciju na wuchod abo na zapad wot definowaneje (samowólnje postajeneje) sewjero-južneje linije, nuloweho meridana. Wona je so prjedy stopjeń dołhosće mjenowała. Geografiska dołhosć je kut, kotryž so, wuchadźo wot nuloweho meridiana (0°), hač do 180° k wuchodnemu a 180° k zapadnemu směrej měri. Wjeršk tutoho kuta je srjedźišćo mysleneje zemskeje kule, ramjenja wuchadźeja ze srjedźišća přez nulowy meridian resp meridian, na kotrymž městno leži, kotrehož geografiska dołhosć ma so podać. Město předznamješka (tradicionelnje +wuchod, −zapad) je tež E resp. W dowoleny (skrótšenka "O" wobeńdźe so stracha zaměny dla, hlej deleka).
- Městna ze samsnej dołhosću leža na meridianje. Meridian běži wot čopa k čopej a je połojca dołhostnika. Na zemskej kuli je dołhostnik (wobstejacy z dweju napřećiwneju meridianow) wulki kruh.
- Za postajenje dypka na zemskim powjerchu – za podawanje jeho geografiskeho połoženja – je přidatnje podawanje jeho geografiskeje šěrokosće (prjedy: jeho „stopnja šěrokosće“) jako druha koordinata trěbna.