![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/38/Asha-Rose_Migiro_cropped.jpg/640px-Asha-Rose_Migiro_cropped.jpg&w=640&q=50)
Asha-Rose Migiro
onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Tanzania na onye osote onye odeakwụkwọ ukwu UN / From Wikipedia, the free encyclopedia
Gertrude Mongella
ụdịekere | nwanyị ![]() |
---|---|
mba o sị | Tanzania ![]() |
Aha ọmụmụ | Asha-Rose Mtengeti ![]() |
Aha enyere | Asha, Rose ![]() |
aha ezinụlọ ya | Migiro ![]() |
Ụbọchị ọmụmụ ya | 9 Julaị 1956 ![]() |
Ebe ọmụmụ | Songea ![]() |
Asụsụ obodo | Swahili ![]() |
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye aka | Bekee, Swahili ![]() |
Ọrụ ọ na-arụ | Onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, oka mmuta, diplomat, onye ọka iwu ![]() |
onye were ọrụ | Mba Ndị Dị n'Otu, University of Dar es Salaam ![]() |
Ọkwá o ji | Deputy Secretary-General of the United Nations, Member of the National Assembly of Tanzania, Minister of Foreign Affairs, Minister of Constitutional and Legal Affairs, High Commissioner of Tanzania to the United Kingdom ![]() |
ebe agụmakwụkwọ | University of Dar es Salaam, University of Konstanz, Weruweru Secondary School ![]() |
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchị | Party of the Revolution ![]() |
onye nlereranya | Maria Kamm ![]() |
Ihe nrite | Fellow of the Tanzania Academy of Sciences ![]() |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/38/Asha-Rose_Migiro_cropped.jpg/640px-Asha-Rose_Migiro_cropped.jpg)
Asha-Rose Mtengeti Migiro (amụrụ na 9 Julaị 1956) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị na onye nnọchi anya mba Tanzania bụ osote odeakwụkwọ ukwu nke United Nations[1] site na 2007 ruo 2012. A họpụtara ya dị ka onye nnọchi anya pụrụ iche nke odeakwụkwọ ukwu nke United Nations maka HIV / AIDS na Africa na 13 Julaị 2012.
A mụrụ ya na Songea na Ruvuma Region, Migiro malitere agụmakwụkwọ ya na Mnazi Mmoja Primary School na 1963. O mechara gaa Korogwe Primary School, Weruweru Secondary School, na, n'ikpeazụ, Korogwe Secondary School.[2]
Ọ nwetara LL ya.B na LL.M si Mahadum Dar es Salaam na PhD ya na 1992 site na Mahadum Konstanz na Germany. Tupu ọ banye na ndọrọ ndọrọ ọchịchị, ọ bụ onye nkuzi dị elu na Faculty of Law na Mahadum Dar es Salaam (UDSM).[3] Ọ bụ onye isi nke Ngalaba Iwu na Iwu Nchịkwa site na 1992 ruo 1994 na Ngalaba Iwu Obodo na Iwu Mpụ site na 1994 ruo 1997.
Migiro jere ozi dị ka onye otu ngalaba nke Chama Cha Mapinduzi site na 1994 ruo 2000, nakwa dị ka onye so na Regional Executive Council site na 2000 ruo 2005.[2] Site na 2000 ruo 2006, ọ bụ Minista na-ahụ maka mmepe obodo, okike na ihe gbasara ụmụaka. Ọ ghọrọ Minista na-ahụ maka ihe gbasara mba ofesi na imekọ ihe ọnụ mba ụwa na 4 Jenụwarị 2006, mgbe minista na-ekwu maka mba ofesi, Jakaya Kikwete, onye a họpụtara dịka onye isi ala, họpụtara ndị ọrụ ọhụrụ ya. Ọ bụ nwanyị mbụ nọ n'ọkwa ahụ kemgbe nnwere onwe nke United Republic of Tanzania.[4]
Mgbe ọ nọ n'ọkwa minista mba ọzọ, Migiro bụ onye isi oche nke nzukọ ndị Minista nke Nzukọ Mba Nile nke Great Lakes Region na Southern African Development Community(SADC) Kọmitii Minista nke Organ on Politics, Defense and Security Cooperation. Ọ haziri enyemaka SADC maka ntuli aka na Democratic Republic of the Congo (DRC), Zambia na Madagascar. Ọ rụkwara ọrụ dị ka onye isi oche nke United Nations Security Council n'oge arụmụka ihu ọha ya banyere udo, nchekwa na mmepe na mpaghara Great Lakes.
Ka ọ na-eje ozi dị ka minista mba ọzọ, Migiro sonyeere onye bụbu onye isi ala Comoros, Azali Assoumani, n'oge njem nke onye nnọchi anya mba ya ọhụrụ na Tanzania ma nyochaa ụlọ ọgwụ Tanzania.[5] Dị ka ndị ọrụ United States si kwuo, Condoleezza Rice, odeakwụkwọ nke mba America, "maara ya nke ọma".[6] Kikwete họpụtara Bernard Membe ka ọ nọchie Migiro dị ka minista mba ọzọ na Jenụwarị 2007.[7]