Ortografia ofisial di Kòrsou i Boneiru From Wikipedia, the free encyclopedia
Ortografia di papiamentu (òf papiamento na Aruba, papiamentu na Boneiru i Kòrsou) ta enserá e reglanan di puntuashon i di skirbi e idioma. E ortografia di papiamentu ta varia un poko entre esun uzá den Antias Hulandes, ku tabata disidí pa e gobièrnu di Kòrsou for di aña 1976, i esun uzá na Aruba. Algun diferensia entre esun di Antias i esun di Aruba ta e preferensia di pronunsiashon di algun lèter i kon ta skibi sierto palabra en general. Mihó bisá, e preferensia di tin reglanan fonétiko òf etimológiko. Un diferensia di e idioma mes ta e preferensia di uzo di algun palabra riba otro. (nota: papiamento na Aruba ta skibi otro. por ehèmpel: John ta bay hunto cu mi na mi wela su cas y come pisca crioyo (John ta bai huntu ku mi na mi wela su kas i kome piská krioyo). Tur papiadó di papiamentu, tantu na Aruba, Boneiru i Kòrsou ta komprondé otro perfektamente.
Faseta di | Papiamentu |
---|
A | J (ye) | S (ès) |
B (be) | K (ka) | T (te) |
C (se) | L (èl) | U |
D (de) | M (èm) | V (ve) |
E | N (èn) | W (we) |
F (èf) | O | X (eks) |
G (ge) | P (pe) | Y (igrèk) |
H (ha) | Q (kü) | Z (zèt) |
I | R (èr) |
Di e lèternan aki, por modifiká kuater vokal: è, ò, ù, ü.
ñ ta e úniko konsonante ku por modifiká i su nòmber ta eñe.
Ku e lèternan aki tin kuater dígrafo tambe. Esakinan ta ch, sh, dj i zj.
Tur e vokalnan menshoná tin un zonido so, ku eksepshon di e, ku por tin e zonido di shua (ə). Ehèmpel: "tres" vs. "mangel".
Segun reglanan di Antias, tin sierto kaso ora ta huza e konsonantenan c, j, q i x. Esakinan ta:
Ora ta skibi palabranan, partikularmente palabranan fiá di hulandes, no ta skibi vokal dòbel, a menos ku ta tende dos vokal den pronunsiashon. Ta nifiká ku, por ehèmpel, no ta skibi "spaar", pero "spar". Algun ehèmpel di palabranan ku si por: oochi, reeduká, koopera, kreensia. Tambe no ta sigui e regla hulandes di pone trema (¨) pa distinguí entre e dos vokalnan.
Den papiamentu por haña varios kombinashon di vokal, òf diptongo. Esaki ta un lista di nan tur:
ai | gai | baiskel |
ei | meimei | esei |
ei1 | rei | preis |
eu | leu | pareu |
oi | roi | morkoi |
òi | bòikòt | bòlpòint |
ou2 | outo | Kòrsou |
ui | kuida | ruina |
ùi | brùin | flùit |
ia | papia | biaha |
ie | fiel | dies |
io | odio | avion |
iu | friu | hudiu |
ua | kuater | suave |
ue | nuebe | fuerte |
uo | kuota | kontinuo |
Triptongo ta kombinashon di tres vokal. Aki ta lista nan tur:
iau | miau |
ieu | bieu |
iou | bakiou |
uai | zuai |
uei1 | zuei |
b | c | d | f | g | h | j | k | l | m | n |
p | q | r | s | t | v | w | x | y | z |
Segun e reglanan di papiamentu di Antias, e konsonantenan vet tin algun regla i eksepshon.
Sigun reglanan ortográfiko di 1976 ta solamente un konsonante, esta n por a skirbi dòbel, si ta trata di un palabra ku e sufiho di plural -nan. Ehèmpel: pannan, sènnan.Na 2007 a disidi ku ta usa tambe: 1. palabra ku ta kuminsá ku n i ta kompañá pa e prefiho in-. Ehèmpel: innatural, innesesario. 2. palabra ta kaba ku m i ta kompañá pa e sufiho -mentu. Ehèmpel: leimmentu. 3. palabra kompuesto di kua e promé ta kaba ku s i e di dos ta kuminsá ku s.Ehèmpel: dosshen, tresshen. 4 palabra ku ta kuminsá ku p i ta ta kompañá pa e prefiho sup-. Ehèmpel: supprograma.
Normalmente, na papiamentu e énfasis di un palabra ta kai semper riba e último sílaba di un palabra ku ta kaba ku konsonante, òf riba e penúltimo sílaba di un palabra ku ta kaba ku vokal. Naturalmente tin eksepshon i pa nota esakinan na papiamentu ta huza dos tipo di aksènt: aksènt grave i aksènt skèrpi. Pa palabranan ku aksènt grave no tin regla spesial. Pa huzo di aksènt skèrpi, tin algun regla.
Ta pone aksènt skèrpi riba tur palabra polisilábiko:
Aksènt no ta kambia ku palabranan ku ta terminá ku e sufihonan mente òf nan. Si nan tabata tin un aksènt, e ta keda, si no tabata tin, no ta pone un aserka.
Algun ehèmpel:
Ta skibi ku lèter kapital:
No ta skibi ku lèter kapital:
E uzo di kontrakshon na papiamentu ta hopi komun, partikularmente ora ta papiá. Ta rekomendabel ku ta evitá mas tantu posibel e uzo di kontrakshon den teksto. Den kaso ku mester skibi palabranan ku kontrakshon, ta uza un apóstrofe kaminda tin elishon di un òf mas lèter.
Português | Papiamentu | Kriolu di Guinea-Bissau | Kriolu di Kabu Verdi |
---|---|---|---|
Bem-vindo | Bon Bini | Bô bim drito | Nhôs bem dreto |
Bom Dia | Bon dia | bon dia | bon dia |
Obrigado | Danki | Obrigado | Obrigado |
Como vai? | Kon ta bai? | Kuma ku bu na bai? | Mô ku bu stá bai? |
Muito bom | Hopi bon | I bon dimás | Ê bon dimás |
Eu estou bem | Mi ta bon | Ami n´stá bon | Mi n´stá bon |
Eu, Eu Sou | Mi | Ami | Mi |
Tenha um bom dia | Pasa un bon dia | Pasa un bon dia | Pasa un bon dia |
Vejo você depois, Até logo | Te aworo | N´ta odjau dipus | N´ta odjau dispôs |
Comida | Kuminda | Bianda | Cumida |
Pão | Pan | Pon | Pon |
Suco, Refresco, Sumo | Refresko | Sumo | Sumo |
Eu amo Curaçao | Mi stima Kòrsou | N´gosta di Curazao | ´Mi n´gosta di Curazao |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.