PDVSA
kompania estatal venezolano From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Petróleos de Venezuela, SA (PDVSA) ta e kompania estatal di Venezuela riba tereno di petroli i gas natural. E kompania tin aktividatnan den eksplorashon, produkshon, refinamentu, merkadeo, transporte i eksportashon di petroli, i tambe eksplorashon i produkshon di gas natural. El a kuminsá su operashon na 1976 despues di e nashonalisashon di e industria petrolero di e pais pa dekreto di gobièrnu riba 30 di ougùstùs 1975. Tur akshon di e kompania ta ainda propiedad di gobièrnu di Venezuela, kual pais ta e di sinku eksportadó mas grandi di petroli na mundu.

Remove ads
Historia
E kompania a wòrdu fundá dia 1 di yanüari 1976 despues di e nashonalisashon di e industria petrolero di Venezuela.
Na sèptèmber 1986, e kompania merikano Southland a bende mitar di e akshonnan di CITGO na Petróleos de Venezuela. Na 1990, PVDSA a kumpra e sobra akshonnan, birando e úniko doño. Ku e transakshon aki, CITGO a wòrdu sigurá di e suministro di krudo i Venezuela a haña un kanal di benta nobo na Merka. Parsialmente debí na e kaida fuerte den prijs di petroleo desde 2015, PVDSA a topa cu problemanan finansiero. E kompania a risibí un fiansa grandi di Rosneft di Rusia i a kambio a primintí 49.9% di e akshonnan den CITGO komo fiansa.[1] Varios polítiko merikano ta preferá di no mira akshonista ruso den refinerianan merikano.[1]
Na 1985, gobièrnu di teritorio insular di Kòrsou, ku a tuma over e refineria Isla na Kòrsou for di Shell, a transferí e operashonnan di e kompania pa Petróleos de Venezuela a base di un kontrato di hür di largu plaso.[2] Invershonnan den e refineria a keda atras, loke ta nifiká ku produkshon tabata wòrdu hasí prinsipalmente ku instalashonnan bieu. E problemanan ambiental ku esaki a enserá a kondusí na hopi demanda kontra e refineria òf kontra di gobièrnu.[2] E kontrato di hür di PDVSA a kaduká dia 31 di desèmber 2019. Despues di e salida di PDVSA, un bataya legal a tuma luga pa añanan largu entre Kòrsou i Venezuela. Nan dos finalmente a yega na un akuerdo na desèmber 2023. Venezuela lo suministrá zeta pa dies aña ku un balor ekivalente total di US$ 450 mion, ku lo wòrdu usá pa paga e debe di PVDSA.[3]
Na yanüari 2019, Merka a imponé sanshonnan kontra PDVSA.[4] E kuentanan bankario di e kompania na Merka a wòrdu kongelá i merikanonan no ta permiti di hasi negoshi ku e kompania mas.[4] E sanshonnan ta un medida punitivo kontra e maneho di presidente Maduro. Zeta ta un fuente importante di entrada pa Venezuela i mas ku 40% di tur eksportashon di zeta ta bai pa Merka.[4] Na 2016, US$19 bion di e benta total di US$42 bion e aña ei a wòrdu generá na Merka. Na òktober 2023, e sanshonnan petrolero riba Venezuela a wòrdu aliviá.[5] A yega na un akuerdo entre e gobièrnu di Maduro i partidonan di oposishon bou di kua nan a bai di akuerdo pa tene elekshon den e di dos mitar di 2024, ku opservadónan internashonal pa garantisá ku nan ta hustu.[5] E relahamentu ta nifiká ku Venezuela por determiná un biaha mas pa su mes kuantu zeta e ta eksportá i na kua partidonan.[5] E akuerdo ta en prinsipio bálido pa seis luna.
Remove ads
Reserva i produkshon
Venezuela tin e reservanan di petroleo mas grandi na mundu. Na fin di aña 2020, nan tabata balorá na 304 bion bari, òf 17.5% di e total mundial.[6] Arabia Saudita ta na di dos lugá ku un porshon di 17.2%. Un gran parti di e reservanan ta konsistí di zeta viskoso, ku ta wòrdu hañá prinsipalmente kantu di riu Orinoco. E zeta aki ta ménos fásil pa saka ku zeta konvenshonal. Ku e reservanan di zeta konosí, e pais por mantené e nivelnan di produkshon aktual pa mas ku 500 aña.[6]
Na 2005, produkshon di zeta tabata 3.3 mion bari pa dia (bpd), pero pa 2015 esaki a baha te na 2.6 mion bpd.[2] Debí na mal maneho ekonómiko, no tin sufisiente sèn disponibel pa invertí, loke ta kousa ku produkshon ta baha. E bahada aki a sigui despues di 2015 i na 2020 e produkshon tabata 540.000 bpd.[6] Un tendensia similar ta visibel pa refinamentu. Na 2010, kasi 1 mion bpd tabata wòrdu prosesá diariamente ainda, pero na 2019 esaki a baha te na 123.000 bpd.[6] Reservanan di gas ta muchu mas chikitu na 3% di e total mundial, pero tòg signifikante.[6] Produkshon di gas a keda basta stabil entre 2005 i 2017 i a fluktuá alrededor di 30-40 bion m³ pa aña. Tabatin un bahada fuerte na 2018, ku a sigui na 2019 i 2020. Na 2020, mas o ménos 19 bion m³ a wòrdu produsí.[6]
Remove ads
Laso ku Karibe Hulandes
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads